Ovo treće izdanje Atlasa ispravljeno je i dopunjeno tako da prikazuje najnovije političko i ekonomsko stanje u svijetu. U prvom, uvodnom, dijelu prikazuju se ukratko postanak i priroda Svemira, zvijezde, zvjezdani sistemi, galaksije, vangalaktičke maglice, Sunčev sistem, napose Zemlja i najvažnija njezina gibanja, Mjesec, pomrčine Sunca i Mjeseca, struktura Zemlje i formiranje njene površine, mora i atmosfere.

U drugom dijelu prikazuju se statistički svjetska proizvodnja u tablicama i skicama. Pri sastavljanju tablica svi su podaci svedeni na isto vrijeme, na 1964 godinu.
U trećem dijelu prikazana je Organizacija Ujedinjenih naroda, a zatim se iscrpno daju geografski, statistički i ekonomski podaci o Jugoslaviji.
U četvrtom dijelu prikazane su ukratko sve ostale države i teritoriji svijeta, poredani alfabetskim redom, po shemi: geografski prikaz (grada i reljef, klima, vode, biljni pokrov), podaci o stanovništvu, političko i državno uređenje, administrativna podjela u tablicama, šef države, glavni grad, privreda, trgovina, saobraćaj i novac.
Peti i glavni dio Atlasa sastoji se od 179 stranica geografskih karata u 12 do 18 boja; od toga 95 fizičkih, 7 političkih karata i 32 primijenjene karte s tablicama zastava najvažnijih država i teritorija, s kartama zvjezdanog neba, službenih vremena i kartografskih projekcija.
Na kraju knjige je sadržaj tekstovnog dijela Atlasa i indeks svih geografskih naziva na kartama. Indeks sadržava oko 60 000 geografskih naziva.
Danas kad se, osobito na afričkom kontinentu, događaju vrlo važne i brze promjene, nije uvijek bilo tehnički moguće ucrtati u geografske karte posljednje odraze tih promjena. Ipak i tu Atlas prikazuje stanje granica svih novih država u 1966 godini.
Pri pisanju stranih naziva redakcija Atlasa morala je svladavati mnoge teškoće. Pri tom radu ona se držala ovih načela: svi nazivi kontinenata, oceana, velikih jezera, mora, velikih otoka i poznatijih gorja pisani su onako kako je u nas odavno uobičajeno, npr. Grenland (umjesto Grønland), Korzika (umjesto Corse), Rajna (umjesto) Rhein, Rhin) itd. Na isti način pisani su i nazivi gradova koji su u nas već davno udomaćeni; u zagradama je ipak upisan i naziv kako ga piše narod kojemu grad pripada, npr. Beč (Wien), Carigrad (Istanbul), Varšava (Warszawa) itd. Transliterirani su geografski nazivi slavenskih naroda koji se ne služe latinicom; pojedina slova transkribirana su na ovaj način: щ = ruski šč, bugarski št, ы = y, ю = ju, я = ja, й = j itd. Umekšanje u ruskom jeziku označeno je apostrofom, npr. Kaзaњ Kazan', itd. Poljski, češki i slovački nazivi pisani su onako kako ih pišu ti narodi, npr. Łódź, Plzeň, Nove Zámky itd. Arapski, kineski, japanski i dr. geografski nazivi upisani su latiničkom grafijom koja se nalazi na poštanskim žigovima (npr. Tunis, Shanghai, Tokyo, Tehran itd.). U novooslobođenim afričkim zemljama zadržani su još stari nazivi jer se njima te zemlje služe u međunarodnoj korespondenciji i trgovini; samo neki nazivi upisani su i u transliteriranom obliku, npr. Port Sa'id (Bur Sa'id), Aleksandrija (A1 Iskandarya), Suez (E1 Suweis) itd. Sva ostala imena prenesena su onako kako se pišu u odnosnim zemljama, npr. Færøerne, København, Bruxelles, München, Eskişehir, Ancona itd.
Ekonomsko-statistički podaci u tekstu i tablicama sastavljeni su prema najnovijim izvorima. Podaci za Jugoslaviju odnose se na godinu 1964, a sastavljeni su prema Statističkom godišnjaku Jugoslavije za god. 1964 i biltenima Saveznog zavoda za statistiku. Podaci o trgovačkoj mornarici sastavljeni su prema listi Lloyd's Register of Shipping za 1965, a ostali podaci prema najnovijim monografijama, biltenima, statističkim godišnjacima raznih država, najčešće prema Godišnjaku Ujedinjenih naroda za 1965 i godišnjacima The Statesman's Yearbook, London i Calendario Atlante de Ago stini, Novara 1966.
Geografske karte originalne su konstrukcije, izrađene u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu prema najnovijim kartama pojedinih država i prema sekcijama Vojnogeografskog instituta Jugoslavenske narodne armije. Karte su izrađene u tehnici obojene hipsometrijske skale sa sjenčanjem. Nastojalo se da one ne budu prenatrpane i nečitke; stoga su upisana samo veća naselja, a od manjih najvažnija. Osobito zanimljiva ili važna područja prikazana su na posebnim planovima krupnijeg mjerila, umetnutim uz rubove glavnih karata. Sve karte i planove konstruirali su, nacrtali i reproducirali naši stručnjaci, a odštampane su bojama i na papiru domaće proizvodnje.

 

Predgovor III. izdanja Atlasa svijeta
Jugoslavenski leksikografski zavod

 

Godina izdanja: 1966.

 

Prethodna izdanja:

Atlas svijeta I. izdanje (1961.)

Atlas svijeta II. izdanje (1963.)

 

Sljedeća izdanja:

Atlas svijeta IV. izdanje (1969.)

Atlas svijeta V. izdanje (1974.)

Atlas svijeta VI. izdanje (1988.)

Atlas svijeta VII. izdanje (2006.)