Ovo peto izdanje Atlasa ispravljeno je i dopunjeno tako da prikazuje najnovije političko i ekonomsko stanje u svijetu. U prvom, uvodnom, dijelu prikazuju se ukratko postanak i priroda svemira, zvijezde, zvjezdani sistemi, galaksije, vangalaktičke maglice, Sunčev sistem, napose Zemlja i najvažnija njena gibanja, Mjesec, pomrčine Sunca i Mjeseca, struktura Zemlje i formiranje njene površine, mora i atmosfere.

U drugom dijelu prikazuje se statistički svjetska proizvodnja u tablicama i skicama. Pri sastavljanju tablica podaci su većinom svedeni na isto vrijeme.
U trećem dijelu prikazane su Organizacija Ujedinjenih naroda i druge međunarodne organizacije, a iza toga se iscrpno daju geografski, statistički i ekonomski podaci o Jugoslaviji.
U četvrtom dijelu prikazane su ukratko sve ostale države i teritoriji svijeta, poredani alfabetskim redom po shemi: geografski prikaz (građa i reljef, klima, vode, biljni pokrov, stanovništvo), političko i državno uređenje, administrativna podjela u tablicama, šef države, glavni grad, privreda, trgovina, promet.
Peti i glavni dio Atlasa sastoji se od 138 stranica geografskih karata u 10 do 12 boja, 20 primijenjenih karata, tablica zastava najvažnijih država i teritorija, karata zvjezdanog neba, službenih vremena i kartografskih projekcija.
Na kraju knjige je indeks tekstovnog dijela Atlasa i indeks svih geografskih naziva na kartama. Indeks sadržava oko 90 000 geografskih naziva.
Danas kad se događaju vrlo važne i brze promjene, nije uvijek bilo tehnički moguće ucrtati u geografske karte posljednje odraze tih promjena; ipak i tu Atlas prikazuje stanje granica svih novih država u 1973. godini.
Pri pisanju stranih naziva redakcija Atlasa morala je svladavati mnoge teškoće. Pri tom radu ona se držala ovih načela: svi nazivi kontinenata, oceana, velikih jezera, mora, velikih otoka i poznatijih gorja pisani su onako kako je u nas odavno uobičajeno, npr. Grenland (umjesto Grǿnland), Korzika (umjesto Corse). Nazivi gradova upisani su kako ih pišu narodi kojima oni pripadaju; u zagradama su ipak upisani i nazivi koji su u nas već davno udomaćeni, npr. Wien (Beč), Istanbul (Carigrad), Roma (Rim), itd. Transliterirani su geografski nazivi slavenskih naroda koji se ne služe latinicom; pojedina slova transkribirana su na ovaj način; щ = ruski šč, bugarski št, ы = y, ю = ju, я = ja, й = j э = è itd. Umekšanje u ruskom jeziku označeno je apostrofom, npr. Kaзaњ Kazan', itd. Poljski, češki i slovački nazivi pisani su onako kako ih pišu ti narodi, npr. Łódź, Plzeň, Nove Zámky, itd. Arapski, kineski, japanski i dr. geografski nazivi upisani su latiničkom grafijom koja se nalazi na poštanskim žigovima, npr. Tunis, Shanghai, Tōkyō, Tehrān, itd. U novooslobođenim afričkim zemljama zadržani su još stari nazivi jer se njima te zemlje služe u međunarodnoj korespondenciji i trgovini; samo neki nazivi upisani su i u transliteriranom obliku, npr. Bûr Sa'îd (Port Said), El Iskandarîya (Aleksandrija), El Suweis (Suez), itd. Sva ostala imena prenesena su onako kako se pišu u odnosnim zemljama, npr. Færøerne, København, Bruxelles, München, Eskişehir, Ancona, itd.
Ekonomsko-statistički podaci u tekstu i tablicama sastavljeni su prema najnovijim izvorima. Podaci za Jugoslaviju sastavljeni su prema Statističkom godišnjaku Jugoslavije, 1972 i biltenima Saveznog zavoda za statistiku. Podaci o trgovačkoj mornarici sastavljeni su prema listi Lloyd's Register of Shipping za 1972, a ostali podaci prema najnovijim monografijama, biltenima, statističkim godišnjacima raznih država, najčešće prema Godišnjaku Ujedinjenih naroda i godišnjacima The Statesman's Yearbook, London i Calendario Atlante de Agostini, Novara.
Geografske karte originalne su konstrukcije, izrađene u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu prema najnovijim kartama pojedinih država i prema sekcijama Vojnogeografskog instituta narodne armije i pomorskim kartama Hidrografskog instituta ratne mornarice. Karte su izrađene u ofsetnoj tehnici sa sjenčanjem. Nastojalo se da one ne budu prenatrpane i nečitke; stoga su upisana samo veća naselja, a od manjih najvažnija. Osobito zanimljiva ili važna područja prikazana su na posebnim planovima krupnijeg mjerila, umetnutim uz rubove glavnih karata i na posebnim skicama u tekstovnom dijelu Atlasa. Sve karte i planove konstruirali su, nacrtali i reproducirali stručnjaci Jugoslavenskog leksikografskog zavoda.

 

Predgovor V. izdanja Atlasa svijeta
Jugoslavenski leksikografski zavod

 

Godina izdanja: 1974.

 

Prethodna izdanja:

Atlas svijeta I. izdanje (1961.)

Atlas svijeta II. izdanje (1963.)

Atlas svijeta III. izdanje (1966.)

Atlas svijeta IV. izdanje (1969.)

 

Sljedeća izdanja:

Atlas svijeta VI. izdanje (1988.)

Atlas svijeta VII. izdanje (2006.)