Iz poglavlja Paraziti, natuknica Nomenklatura
Nomenklatura. Organizam na kojemu ili u kojemu se neki parazit smjestio njegov je nosilac; ako parazit od jednog nosioca prelazi na drugog preko druge neke životinje, onda je ona njegov posrednik ili prenosilac. Parazitizam može biti fakultativan ili obligatan: fakultativan je parazit primjerice larva muhe zlatare (Phaenicia sericta), koja se normalno razvija u leševima, ali može se naseliti i u rani i izazvati mijazu; obligatni su paraziti primjerice crijevni crvi ili krvni protozoi: prvi u zrelome stanju nikako ne mogu živjeti u slobodnoj prirodi, drugi ugibaju onog časa kada se kapljica krvi u kojoj se nalaze osuši.

Ako se obligatni parazit tokom cijelog života ne dijeli od svog nosioca, on je permanentan ili trajan (npr. trakavica, metilj); ako dolazi samo od vremena na vrijeme da se nasiše krvi, onda je povremen (npr. komarac, krpelj). Parazit koji živi parazitskim životom samo u jednome dijelu svojega životnoga kruga – u larvalnom stanju, kao štrkovi koji u odrasloj fazi lete slobodno, ili u odraslom stanju, kao buhe čije larve žive u prašini i hrane se organskim otpacima – jest periodičan. Po svojoj lokaciji parazit živi na površini tijela svoga nosioca kao ektoparazit li u njegovoj unutrašnjosti kao entoparazit. Nauka o parazitima je parazitologija; ona u praksi obrađuje samo parazitne životinje, dok su patogene bakterije i gljive, premda također paraziti, prepuštene bakteriologiji i mikologiji kao zasebnim naukama. Parazitologija se dijeli u opću zoološku, humano-medicinsku, veterinarsku i poljoprivrednu.