Ruđer Josip Bošković, astronom, matematičar, geodet, filozof i pjesnik rodio se u Dubrovniku 1711. U palači Sponza čuva se zapis da je Ruđer Bošković rođen 18., a kršten 26. svibnja 1711. kao sin Pavice i Nikole Boškovića. Rodio se u u obiteljskoj kući u Dubrovniku u ulici Provaljenoj (danas Boškovićeva).

Djetinjstvo je proveo u Dubrovniku. Stradun je i onda bio glavna ulica, zidine i luka bile su gotovo jednake današnjim, dva ulaza u grad bila su Pile i Ploče, gradila se crkva sv. Vlaha. U dobi između 8 i 9 godina, nakon što ga je čitanju i pisanju podučio prvi učitelj, obiteljski kateheta i župnik Nikola Nichei, Bošković je poslan u isusovački Collegium Regusinum gdje se prema programu zajedničkom za sve isusovačke škole u Europi poduka provodila na latinskom jeziku. S 15 godina napustio je obitelj, prijatelje i rodni grad.

U Rimu je završio školovanje, postao svećenik, profesor matematike na Collegium Romanum, objavljivao je znanstvene radove i stihove.

»Dokono naime ne sjedim, ne dangubim. Noći i dane
Provodim predan radu i razmišljam; laganim perom
Predajem svoje misli na čuvanje brižnu papiru.«

U prvoj polovici osamnaestog stoljeća važna je znanstvena tema bilo određivanje Zemljina oblika. Znanstvenici su se uglavnom slagali oko toga da Zemlja nije okrugla, ali ne i oko toga kakva je. Je li sploštena na polovima ili na ekvatoru? Je li pravilan rotacijski elipsoid ili je posve nepravilna? Oblik Zemlje mogao se utvrditi preciznim mjerenjem duljina lukova različitih meridijana.

Kad je Ruđeru Boškoviću bilo 39 godina, papa Benedikt XIV. omogućio mu je da izvede skupo astronomsko i geografsko mjerenje uzduž meridijana Rim-Rimini. Taj je veliki pothvat, osim penjanja na zvonike i planinske vrhove, uključivao i mjerenje duljine baze geodetske trigonometrijske mreže. Što je baza geodetske trigonometrijske mreže, što je sve Bošković morao učiniti i kakve instrumente izmisliti kako bi ju što je moguće preciznije izmjerio, može se pročitati u članku mjerenje duljine baze geodetske trigonometrijske mreže.