Ruđer Bošković, ili kako se sam latinizirano potpisivao Rogerio Josepho Boscovich, matematičar, fizičar, astronom, filozof, diplomat, pjesnik i član Družbe Isusove od 1726., rodio se u Dubrovniku 18. V. 1711. Nakon kraćeg školovanja u Dubrovniku nastavio ga je u Rimskom kolegiju, gdje je završio studij filozofije, matematike i fizike. Završivši potom i studij teologije zaredio se. Život ga je vodio po cijeloj Europi, čak do Carigrada gdje je želio promatrati prolazak Venere ispred Sunca. Više se nikada nije vratio u svoj Dubrovnik iz kojega je otišao kao mladić. Umro je u Milanu 13. II. 1787. Još za života bio je slavljen kao jedan od najvećih umova Europe XVIII. stoljeća. Neke njegove ideje o silama dobile su potvrdu tek u XX. stoljeću razvojem atomske i nuklearne fizike.

The New Encyclopaedia Britannica (15. izdanje, 2002) navodi ga kao Boscovich, Ruggero Giuseppe i dodaje: srpsko-hrvatski Rudjer Josip Bošković, a kao mjesto rođenja Ragusa, Dalmatia, Venetian territory (now Dubrovnik, Croatia). U relativno kratkoj biografiji ističe ga kao pionira geodezije i njegovo mjerenje meridijana između Rima i Riminija te kao jednoga od prvih poklonika teorije gravitacije I. Newtona. Zanimljiva je rečenica o Boškovićevu podrijetlu. Navodi se da mu je otac bio Srbin koji je s pravoslavne vjere prešao na katoličku, a mati Talijanka.

Najbolji članak o Boškoviću nalazi se u Treccanijevoj Velikoj talijanskoj enciklopediji (Enciclopedia Italiana, 1938), gdje se u iscrpnoj bibliografiji navodi i prvi rad o Boškoviću (F. Ricca, Elogio storico del Boscovich, 1798). Takav iscrpan pristup imaju i druge talijanske enciklopedije (Enciclopedia Europea, Garzanti, 1976; Scienziati e tecaologi, Mondadori, 1975; Dizionario Enciclopedico Italiano, Treccani, 1955 i dr.), naravno u odnosu na opseg pojedinog izdanja. U svima se navodi samo geografsko podrijetlo, pa je Bošković ili znanstvenik i filozof iz Dalmacije ili pak astronom, matematičar i isusovac iz Dubrovnika, ili neka treća varijanta toga dvoga.

Kod njemačkih izdanja vlada šarolikost. Dok u Brochausovoj Die Encyklopädie iz 1996. dobiva 19 redaka teksta uz 5 redaka popisa važnijih djela i 3 retka bibliografije, naveden kao hrvatski matematičar i prirodoznanac, u novijem prerađenom izdanju (Der Brockhau in fünfzehn Bänden, 1997) potpuno je izostavljen. U Meyers Neues Lexikonu iz 1993. naveden je kao Bošković, Ruder Josip, te kao hrvatski fizičar, matematičar i astronom. U kratkom (8 redaka) članku istaknut je velik utjecaj njegove predodžbe atoma.

Velika sovjetska enciklopedija iz 1970. Boškovića označava kao hrvatskog fizičara, matematičara i astronoma i u zgusnutom članku vrlo precizno ističe njegove glavne doprinose svjetskoj znanosti.

Nowa encyklopedia powszechna (Varšava, 1995) Boškovića predstavlja kao hrvatskog matematičara, astronoma, fizičara i filozofa i u samo 16 redaka navodi najvažnije podatke o njegovu životu i radu, pa čak spominje da je pisao i pjesme.

Sve u svemu, Bošković je uglavnom dobro opisan u većini stranih enciklopedija i leksikona. Razlike u duljinama tekstova o njemu više su uvjetovane koncepcijom pojedinog izdanja nego odnosom uredništva prema njegovu značaju.

Dnevni listić Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, broj 5, 15.11.2003. Interliber 2003.