Novi aspekti о atribuciji djela »Dialogus de Lyra«

Alojz Jembrih

preuzmi članak

SAŽETAK: Na temelju arhivske građe i drugih izvora, autorovo nastojanje u raspravi usmjereno je razjašnjenju bibliografskog problema oko atribucije muzikološkog djela Dialógus de Lyra koje se dosada pripisivalo glasovitom enciklopedistu, Zagrepčaninu Pavlu Skaliću (1534–1575).

Iako je spomenuto djelo, kada je riječ о Skalićevoj djelatnosti, citirano u evropskim i domaćim biografskim i stručnim leksikonima te enciklopedijama, ipak se u hrvatskoj muzikologiji pojavljuje sumnja u njegovo stvarno postojanje. Muzikolog Stanislav Tuksar s pravom zapisuje (1977): »Problem postojanja Dialogus de Lyra prema našem mišljenju ostaje tako i danas neriješen na nivou materijalnih istraživanja, pa nije vrijeme da se rješenje ove zagonetke traži u spekulativnim rješenjima.«

U ovoj raspravi autor, na temelju Skalićeva prezimena koje on rabi u obliku Scalichius, Scalich (Skalić) i Scaliger, ukazuje na vjerojatnost zamjene dvaju Scaligera. Naime, naš Skalić u svojem djelu objavljenom u Kölnu 1568, a pisanom u Münsteru u vrijeme kada postaje konvertit (iz protestantizma ponovno prelazi na rimokatoličku vjeru), izričito navodi kako će svoja djela koja otada bude (1568) objavljivao, uvijek potpisivati sa Paulus Scaäger(i).

Takav oblik prezimena imali su talijanski humanisti: otac Julije Cezar Scaüger (1484–1558) i sin Justus Josef ScaUger (1540–1609). Julije С. Scaliger autor je djela Poetices Ubri septem (1561 , 15812) u kojem se u 48. poglavlju nalazi kratka rasprava Lyricorum Harmóniáé et instrumenta (vidi faksimil teksta ovdje). Dakle riječ je о tzv. Dialógus de Lyra, djelu koje se, po svemu sudeći, neopravdano pripisivalo Pavlu Skaliću.

Iz rasprave bjelodano proizlazi da se to djelo neće moći više uvrštavati u bibliografiju Skalićevih djela.