Hrvatski povijesni atlas

Temelj svakoga povijesnog atlasa jest zemljovid kao vjerna rekonstrukcija određenoga događaja u prostoru i vremenu, dobivena proučavanjem povijesnih izvora, starih karata, putopisa, toponomastike i ostataka materijalne kulture.

Drugo izdanje Hrvatskoga povijesnog atlasa Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža sadržava 180 zemljovida i 89 planova gradova.

Najveća je promjena s obzirom na prethodno izdanje Hrvatskoga povijesnoga atlasa u veličini zemljovidâ. Dok su u prvom izdanju dimenzije zemljovida bile 140 × 133 mm, u ovome iznose 382 × 270 mm, te je većina zemljovida otisnuta dvolisno.

U ovom je izdanju povećana vizualna prepoznatljivost Hrvatske, odnosno povijesnih zemalja koje su danas u njezinu sastavu u odnosu na susjedne zemlje ili povijesno-geografske regije, osobito one s kojima je Hrvatska više desetljeća ili stoljeća bila u istim državnim tvorevinama. U skladu s tim, većina zemljovida u atlasu obuhvaća prostor Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a djelomično i prostor Slovenije, Mađarske, Srbije te Crne Gore. S povijesno-demografskoga gledišta, unutar toga prostora nalaze se gotovo sva područja na kojima danas žive Hrvati, kao većinski ili manjinski narod, ali i sva područja koja su se tijekom prošlosti nalazila u sklopu Hrvatske ili su pripadala nekoj od hrvatskih povijesnih pokrajina.

Promjena je uvedena i u samom prikazu povijesti hrvatskoga prostora. Dok je u prvom izdanju Hrvatskoga povijesnog atlasa izložena tradicionalno kronološki, u novom atlasu izabran je moderan, tematski pristup hrvatskoj prošlosti prikazan u osam velikih tematskih poglavlja (Povijesno-geografska osnova, Politička povijest, Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske, Hrvatsko plemstvo, Gospodarska povijest, Povijest medicine, Vjerska povijest, Kulturna povijest) popraćen tekstualnim sadržajem utrostručenim u odnosu na prethodno izdanje. Tekstualni dio sažetak je prapovijesnih i povijesnih razdoblja do ranoga srednjeg vijeka te hrvatske povijesti, koju prati do polovice XVI. st. prema područnoj razdiobi, a od polovice XVI. st. kao cjelinu, s 1918. godinom kao razdjelnom. Radi boljega razumijevanja razvoja hrvatskoga prostora tijekom povijesnih razdoblja te njegove povezanosti sa širim, europskim prostorom, uz obradbu svakoga povijesnog razdoblja donose se i podatci o gospodarskom i kulturnom razvoju.

Pri izradbi atlasa koristila su se najbolja postignuća hrvatske i svjetske povijesne znanosti o kartografiji, nastojeći pritom prikazati povijesna nesuglasja i kritička suprotstavljanja.

Predgovor

Godina izdanja: 2018.

Prethodna izdanja: Hrvatski povijesni atlas