Enciklopedizam Miroslava Krleže

Velimir Visković

preuzmi članak

SAŽETAK: U uvodnom dijelu ove rasprave analiziraju se eruditsko-enciklopedički elementi u Krležinu književnom opusu. Krleža je, naime, kao i neki drugi pisci centralnoevropskog areala u prvoj polovici dvadesetog stoljeća (T. Mann, H. Broch, R. Musil) sklon integriranju eruditskih elemenata u svoju prozu, koja gubi čiste žanrovske osobine i pretvara se u svojevrsnu miksturu žanrova. Osim tih općih eruditsko-polihistorskih oznaka, u međuratnom Krležinu opusu prisutni su i eksplicitni enciklopedički fragmenti (leksikografske bilješke uz časopis »Danas« i knjigu »Evropa danas«). Stoga poslijeratno Krležino pokretanje Enciklopedije Jugoslavije i utemeljenje Leksikografskog zavoda te cjelokupni encilklopedistički angažman, nisu rezultat dekreta revolucionarne vlasti, već Krležinih afiniteta prethodno razvijanih u književnom opusu. U drugom dijelu rasprave analiziraju se pogledi Krleže na enciklopedistiku, principi konstituiranja Enciklopedije Jugoslavije, te programatski eseji Krležini u kojima se obrađuju endklopedičke teme.