Selekcija informacija u referativnim publikacijama

Aleksandar Stipčević

preuzmi članak

Omnibus (scriptoribus) sine ulio professionis, religionis
doctrinaeve discrimine simpliciter iuxta ordinem commemoratis
(Konrad Gesner, Bibliotheca universalis, 1545)

SAŽETAK: U XVI. stoljeću formuliraju se dva modela referativnih publikacija. Po jednom, koji je branio Komad Gesner u svojoj knjizi Bibliotheca universalis, u referativne se publikacije moraju uvrstiti svi autori bez obzira na njihovu vjersku ili neku drugu pripadnost, dok je drugi model najjasnije izložio talijanski isusovac Antonio Possevino. Po njemu, nepristrana bibliografska i biografska informacija nanijela bi golemu štetu Katoličkoj crkvi, pa stoga zastupa mišljenje da se u referativne publikacije uvrštavaju samo »podobne« informacije, tj informacije koje neće čitatelja upućivati na knjige heretičkog, nemoralnog, protudržavnog i sličnog sadržaja ili pak na autora čije je ime od Crkve osuđeno na zaborav.

Borba između ova dva modela traje sve do današnjeg dana, no posebno su totalitarne ideologije u XX. st. (fašizam, nacionalsocijalizam, komunizam) primjenjivale model A. Possevina, i to mnogo rigoroznije negoli bilo tko prije njih, te iz referativnih publikacija (bibliografija, biografskih leksikona, enciklopedija itd.) izbacivale sve podatke koji se nisu uklapali u njihov sustav vrijednosti.