Značenje izdanja Enciklopedije Jugoslavije na albanskom jeziku za razvitak enciklopedistike u Albanaca

Pajazit Nushi

preuzmi članak

SAŽETAK: Izdanje Enciklopedije Jugoslavije na jezicima naroda i narodnosti Jugoslavije poseban je izraz sistema vrijednosti njihova zajedništva 70-ih i 80-ih godina ovog stoljeća. Izdanje EJ na albanskom jeziku sadržajno je determinirano prevođenjem osnovnoga latiničnog izdanja EJ na albanski jezik. Ali, ona nije samo prijevod osnovnog izdanja. Izdanje EJ na albanskom jeziku ima izvornu jezično-sadržajnu strukturu, koja je predstavljena grafijom albanskog jezika i sistemom njene ortografije i ortoepije. Kao takva, ona je izučena sa stanovišta njenog značenja za razvitak enciklopedistike u Albanaca.

Izdanje EJ na albanskom jeziku ima posebno mjesto u historiji razvitka znanosti i znanstvene misli u Albanaca. Prva knjiga EJ na albanskom jeziku je uopće prva knjiga enciklopedije, iako se elementi enciklopedistike susreću u spisima nekih humanista albanskog podrijetla od XV. stoljeća. Ona ima određene osobenosti. Njezina jezično-sadržajna i bibliografska struktura ima specifične dimenzije i u tom pogledu potpuno je novo izdanje u odnosu na osnovno latinično izdanje EJ. Struktura enciklopedijskih tekstova, njihova sistematizacija i kompozicija odrednica i drugih sadržajnih cjelina je nova. Antroponimi, toponimi, hidronimi i termini pojmova stranoga jezičnog podrijetla transkribirani su. Te glavne osobitosti izdanje sigurno čine najvećim kulturnim i znanstvenim pothvatom posljednje četvrti ovog stoljeća u albanske narodnosti a, možda, i među Albancima uopće.

Izdanje EJ na albanskom jeziku ima posebnih implikacija na razvitak obrazovanja, odgoja, nauke, umjetnosti i fizičke kulture. Ono je od općeg značenja za razvitak enciklopedistike.

Uloga izdanja EJ na albanskom jeziku za razvitak enciklopedistike u Albanaca očituje se na teorijskom i praktičnom planu.

Teorijska uloga je višestruka. Ona je direktna i indirektna. Direktna teorijska uloga sastoji se u utvrđivanju normativa za izradu enciklopedijskih tekstova, za sustavni pristup transfonemiziranju antroponima, toponima i termina drugih pojmova s izvnomoga na albanski jezik i povećanje snage normativnog djelovanja Enciklopedije u pisanju strane onomastike, za sustavno prikupljanje informacija i praćenje njihovih promjena, za razvitak metodologije enciklopedistike i dr. Indirektna uloga albanskog izdanja Jugoslavike odnosi se na njezino značenje za razvoj egzaktnih, humanitarnih, socijalnih, biotehničkih, medicinskih i primijenjenih znanosti, a prije svega na razvitak kulture albanskog jezika kao posebne grane albanistike i kao značajan vid kultiviranja književnog jezika. Njezina uloga u okviru kulture albanskog jezika osobito se ističe u razvitku leksikografije, terminologije i onomastike. Knjige albanskog izdanja EJ već sada su postale agens šireg i dubljeg leksikološkog, terminološkog proučavanja i studija nekih pitanja onomastike. Albansko izdanje EJ potaklo je i intenziviralo rad na sustavnom i ekipnom proučavanju jedinstvene leksikologije albanskog jezika kao i rad na izdavanju enciklopedijskog rječnika albanskog jezika. Uloga izdanja EJ na albanskom jeziku za razvitak terminologije je velika. Na albanskom jeziku postoji veliki broj termina grčkog i latinskog podrijetla kao i nemali broj termina podrijetlom pretežno iz romanskih jezika. To je osobito izraženo u terminologiji apstraktnih pojmova. Naša iskustva u prevođenju tekstova 1. i 2. knjige EJ pokazala su da se dobar dio terminologije stranog podrijetla maže zamijeniti izvornom terminologijom albanske riječi. Ovo izdanje upućuje na važnost sustavne obrade termina i promjene njihova značenja, te na važnost preciznog utvrđivanja termina za novouvedene pojmove ovih znanstvenih disciplina za koje postoje rječnici i, naposljetku, na izdavanje terminoloških rječnika za pojedine znanstvene grane za koje nije obrađena i publicirana njihova terminologija. Ono je važno za razvijanje znanstvenog sustava u transfonemiziranj u antroponima, toponima i termina pojmova latinskog, grčkog, sprskohrvatskog jezika te romanskih i anglosaksonskih jezika na albanski jezik. Na taj način albansko izdanje EJ aktiviralo je niz činitelja za razvitak enciklopedistike.

Rad na izdanju EJ na albanskom jeziku isticao je i neka opća i specifična metodološka pitanja enciklopedistike. Identičnost osnovnoga latiničnog i albanskog izdanja EJ potencirala je značenje metode komparacije enciklopedijskih tekstova i izdanja za unapređivanje enciklopedistike. Sadržajna identičnost enciklopedijskih tekstova osnovnog i albanskog izdanja EJ i njihova jezična različitost pokazivala je kako se deskripcija i eksplikacija pojmova u enciklopedijskim izdanjima razlikuju od istih postupaka u drugim znanstvenim izdanjima. Ovdje su u pitanju jezične i logičke značajke kojima treba definirati bitne odnose između razloga i određene posljedice, između bitnih motiva i ponašanja ličnosti u određenim procesima i odnosima. Jasan je zahtjev da se za informacijsku vrijednost i efikasnost enciklopedijskih tekstova traži takav postupak opisivanja i objašnjavanja kojim se potpuno jasnim i razumljivim jezikom osvjetljava bit pojmova i odnosi među njima. Suštinsko-sintetička i genetičko-historijska opisivanja i objašnjenja zahtijevaju naročitu pažnju u formuliranju njihova pravog sadržaja. Naša su iskustva potvrdila značenje jednostavnog, jasnog i potpuno razumljivog pismenog opisivanja i objašnjavanja pojmova i njihovih veza i odnosa bez gubitaka informacijske vrijednosti enciklopedijskih tekstova. Taj zahtjev odnosi se na sve faze izrade izdanja, i to od izrade abecedarija, prijevoda tekstova do redakcijskog stiliziranja i sistematiziranja u cjelini sadržaja određenog izdanja. Šira i dublja razrada primjene postupka deskripcije i eksplikacije u enciklopedistike izgleda da zahtijeva posebnu obradu.

Sa stanovišta praktične uloge i značenja albanskog izdanja EJ nužno je istaknuti da je osnova prvog enciklopedijskog priručnika na albanskom jeziku rezultat iskustva, znanstvene i enciklopedijske tradicije zagrebačke škole, koja je, osim toga, izrazila potpunu spremnost za suradnju i pomoć u pripremanju albanskog izdanja EJ. To je favorizirajuća okolnost i pozitivan odnos, koji je znatno avansirao praktičan rad na pripremanju ovog izdanja. Zbog toga albansko izdanje EJ nije „praktikum” izvježbanosti kadrova. Međutim, faza pripreme izdanja bila je naporna i teška. Ona je zahtijevala strpljiv i dugotrajan rad kao i stručno i znanstveno angažiranje na utvrđivanju pravila sustavnih rješenja, modaliteta i uvjeta identičnog strukturiranja izdanja dostupna jeziku njenog korisnika. Neposredan rezultat spomenute okolnosti i svjesnog angažiranja u pripremnoj fazi jest kadrovska osposobljenost za bavljenje stručnim radom u enciklopedistici. Stečeno iskustvo je od izuzetne vrijednosti za kasniji rad. Ovime su obilježeni počeci enciklopedistike i temelji znanstvenog rada u enciklopedistici kao i počeci uključivanja Albanaca u enciklopedijsku komunikaciju s drugim narodima.