Referativna djela u srednjovjekovnoj Hrvatskoj

preuzmi članak

Aleksandar Stipčević
Filozofski fakultet, Zagreb

SAŽETAK: Repertoar referativnih djela koji je bio u uporabi u srednjovjekovnoj Hrvatskoj standardan je za tadašnju zapadnu Europu. Tu je najprije poznato djelo »Originum sive Etymologiarum« Izidora Seviljskog (najstariji sačuvani ulomak datira iz doba između IX. i XI. stoljeća), pa »Li Livres dou Tresor« firentinskoga pisca Brunetta Latinija (spominje se u jednome inventaru iz XIV. st. u Zadru) te popularno djelo »De viris illustribus« Sv. Jeronima (spominje se u inventaru zagrebačke katedrale, sastavljenu između 1356. i 1387. god.). Do sada nema podataka da je u Hrvatskoj tijekom srednjega vijeka bilo u uporabi djelo »Historia naturalis« Plinija Starijega, no s obzirom na činjenicu da se to djelo često pojavljuje u bibliotečnim fondovima u renesansi, treba očekivati da će buduća arhivska istraživanja otkriti svjedočanstva i о postojanju toga djela u srednjem vijeku u Hrvatskoj.
Posebnoj skupini referativnih djela pripadaju prijevodi lucidarija na hrvatskome jeziku, od kojih najstariji sačuvani primjerak datira s prijelaza XIV. u XV. st.
Iz prve polovice XVI. st. je i najstarije referativno djelo napisano na hrvatskome tlu. To je »De viris illustribus« zadarskoga humanista Juija Benje (Georgius Begna).