Duboki korijeni hrvatskoga mjeriteljskog nazivlja

preuzmi članak

Zvonimir Jakobović
Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb

SAŽETAK: Utvrđuje, se važnost pouzdanog određenja i kodificiranja mjeriteljskog nazivlja, ne samo u struci nego osobito onoga koje se rabi u državnim mjeriteljskim zakonima i podzakonskim aktima, te se tako primjenjuje u gotovo svim područjima ljudskog djelovanja. Hrvatski su mjeritelji čuvali i pomno razvijali hrvatsko mjeriteljsko nazivlje.
Uspoređuje se, nadalje, suvremeno mjeriteljsko nazivlje s onim u Šulekovu Rječniku od prije oko 130 godina, pa ono u Belostenčevu Gazofilaciju od prije više od tri stoljeća, i to temeljne mjeriteljske nazivke te nazivke polaznih fizikalnih veličina. Ustanovljena je gotovo potpuna podudarnost u blizu 70% uspoređenih nazivaka u svim trima izvorima, a oko 80 do 90% između dvaju izvora, i to ne samo po korijenu, nego i po obliku riječi.
Time se pokazalo da suvremeno hrvatsko mjeriteljsko nazivlje ima duboke korijene najmanje kroz istražena tri i pol stoljeća.