Hrvatski liječnici - prirodoslovci

preuzmi članak

Vladimir Dugački
Klinički bolnički centar, Zagreb

SAŽETAK: Mnogobrojni liječnici istaknuli su se izvan svoje uže struke, okušavši se u politici, književnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, no ponajviše u prirodnim znanostima, što je i razumljivo jer medicina kao primijenjena znanost počiva na temeljima tih znanosti. Ovdje je na leksikonski način spomenuto djelovanje stotinjak hrvatskih liječnika na području fizike, geofizike, kozmologije, kemije, mineralogije i geologije, geografije, botanike, zoologije, biologije razvitka i biološke antropologije. Neki od njih dotaknuli su se prirodoslovnih tema samo u izradbi svojih doktorskih disertacija, dok su se drugi posvetili prirodnim znanostima, pa su i poznatiji kao prirodoslovci negoli kao liječnici. Mnogi su bili profesori nemedicinskih struka na uglednim europskim sveučilištima, a neki od njih su ušli i u svjetsku povijest znanosti. Iako je u daljoj prošlosti bilo više liječnika-prirodoslovaca, ni naša nedavna prošlost njima ne oskudijeva, napose novije znanosti kao biologija razvitka ili biološka antropologija. No u ovome prikazu nisu obuhvaćene živuće osobe. Široko zanimanje liječnika za problematiku izvan svoje struke svakako je individualno, ali ipak - pravi liječnik svakako je i istraživač, odakle proistječe ta težnja prema novim spoznajama, obuhvatnijim od onih što ih pruža studij medicine i rad u liječničkoj struci.