Prirodna znanost u istraživanjima, pothvatima i idejama prirodoslovca Spiridiona Brusine

preuzmi članak

Josip Balabanić
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

SAŽETAK: Pošto se pojavilo više pretežito analitičkih prikaza о životu i djelovanju hrvatskog zoologa i paleontologa Spiridiona Brusine, u ovom radu autor pokušava sintetički pristupiti obradbi Brusinina znanstvenog djela i njegovih pogleda u budućnost.
U prikazu Brusine kao znanstvenika u članku se upozorava na širinu njegova interesa i rezultate što ih je postigao u zoologiji recentnih mekušaca, u ornitologiji, ihtiologiji i mamalogiji. Posebno se raspravlja о mjestu Brusine i njegovoj pionirskoj ulozi u počecima hrvatske talasobiologije. Ističu se njegovi razultati u faunističkim taksonomskim istraživanjima Jadrana, kao i to da je ostavio, za svoje doba gotovo cjelovite popise raznih taksona foraminifera, spužava, žamjaka, koralja, kolutićavaca, mahovnjaka, ramenonožaca, bodljikaša, puževa, glavonožaca, rakova, riba, sisavaca i nekih ptica Jadrana.
U prikazu Brusine kao vizionara autor raspravlja о njegovoj ideji prema kojoj stupanj razvoja prirodne znanosti u nekome narodu bitno određuje razinu njegova općeg napretka. U tom smislu Brusina je htio uspostaviti instrumentarij za brži i uspješniji razvoj svih grana prirodnih znanosti u Hrvatskoj. Skupa s istomišljenicima uspio je 1885. okupiti hrvatske prirodoslovce kao pokretače i organizatore znanstvenih istraživanja, pokrenuo je prirodoznanstveni časopis s člancima na važnijim europskim jezicima (1886), a znajući za veliku važnost mora, prvi se u Hrvatskoj zauzimao za osnutak hrvatske biološke postaje na Jadranskome moru. Radi dobivanja velikih količina zdrave hrane iz mora raspravljao je о umjetnom uzgoju riba, rakova i školjkaša. Jedan od prvih je u Hrvatskoj vidio kolike su njezine mogućnosti u razvoju turizma.