Ideje ustaškog pokreta i njihovo tumačenje u djelima ideologa i književnika

preuzmi članak

Branimir Donat
Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb

SAŽETAK: U članku se istražuju programatski tekstovi hrvatskih pisaca tiskani u razdoblju 1941–45., koji u sebi nose estetičke i poetičke elemente te se u njima mogu očitati nazori о odnosu književnosti prema naciji, nacionalnoj državi, karizmatskom vođi. Autor odbacuje sve predrasude koje su se u poratnom razdoblju taložile oko kulturnog stvaralaštva nastalog za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Definira pritom svoju istraživačku i prosuditeljsku poziciju kao poziciju hrvatski državotvorno orijentiranog intelektualca koji iskazuje simpatije prema domoljubnim nastojanjima glavnih reprezentanata hrvatske književnosti tog razdoblja, ali i kritički odmak prema svima onima koji su u ime hrvatske države zahtijevali i dokidanje prava na različito mišljenje, ukidanje  demokratskih institucija i potpuno podređivanje autoritetu vođe. Estetske ideje, rasno-nacionalne doktrine i ratnički mit, kakvi se pojavljuju u tekstovima hrvatskih književnika uspoređuje sa srodnim idejama kakve dominiraju u europskoj književnosti fašističke orijentacije. Posebna pozornost posvećena je tekstovima Vinka Nikolića, Ivana Oršanića, Stanka Vitkovića, Marka Čovića. Rubno je zahvaćena i proza Mile Budaka, analizirana je njezina imanentna poetika zasnovana na idealima »krvi i tla«, interpretirani su beletristički i publicistički zapisi samog ustaškog poglavnika Ante Pavelića.
Ovaj rad nastavlja istraživanja hrvatske kulturne povijesti u razdoblju NDH započeta Lasićevom »Krležologijom«. Pregledno su izložene najvažnije ideje hrvatske književnosti 1941–45. te su portretirani glavni zastupnici tih ideja.