Od glagoljskih lucidarija do Hrvatske enciklopedije. Pet stoljeća hrvatske enciklopedike i leksikografije

preuzmi članak

Igor Gostl
Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«

SAŽETAK: Ovaj je rad pokušaj jezgrovite sinteze cjelokupne hrvatske enciklopedike i leksikografije kakva je nastajala i razvijala se na zavičajnom kulturnom prostoru od XV. do XX. stoljeća.
Premda se u Hrvata enciklopedička djelatnost u punom smislu te riječi javlja tek u 19. st., djela koja imaju enciklopedijski karakter, u najširem značenju ovog pojma, javljaju se znatno ranije.
Začetak enciklopedike u Hrvata nalazi se u hrvatskim glagoljaškim lucidarijima iz 15. st. – neliturgijskim zbornicima, kompendijima srednjovjekovnog znanja i svojevrsnim općeobrazovnim pučkim enciklopedijama.
Ovom inače nedovoljno poznatom i istraženom području povijesti hrvatskih enciklopedija posvećena je posebna pozornost.
Definiravši tako temelje hrvatskim enciklopedijama i leksikonima, autor prikazuje kronološki razvoj njihove povijesti, od Lexicona Dubrovčanina Ilije Crijevića iz XV st. do recentnih izdanja Leksikografskog izdanja »Miroslav Krleža«.
Posebna je skrb posvećena povijesti hrvatskih rječnika, od onog najstarije poznatog Roccabonellina Liber de simplicibus do velikog dvadesettrosveščanog Akademijina rječnika.
U posebnu odjeljku raspravlja se о hrvatskim biografskim zbornicima i leksikonima.
Ovaj kronološki pregled hrvatskih enciklopedija i rječnika obratit će dužnu pozornost početnim  naporima na stvaranju opće hrvatske enciklopedije, navlastito do danas još uvijek nedovoljno proučenoj Hrvatskoj enciklopediji i njezinu glavnu uredniku Mati Ujeviću.
Zaključno poglavlje rada raspravlja о enciklopedičkoj produkciji najznačajnije hrvatske leksikografske kuće, Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, od njegova utemeljenja, pola stoljeća unatrag, do naših dana.