Život i djelo Ivana Goluba

preuzmi članak

Anton Tamarut
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb, Teologija u Rijeci

SAŽETAK: Studija о svećeniku, teologu, povjesničaru kulture i pjesniku Ivanu Golubu pisana je biobibliografskim enciklopedijskim pristupom. Građa je svrstana u tri opsežna tematska bloka; u prvom bloku sustavno je izložena kronologija Golubova školovanja, od pučkoškolskog doba u rodnom Kalinovcu do visokih bogoslovnih škola u Zagrebu i Rimu te znanstvenog usavršavanja i postizanja dvaju magisterija (iz bogoslovije i biblijskih znanosti) te doktorata znanosti s temom о ekleziologiji Julija Križanića. Potom je predočen njegov svećenički put od zaređenja te služenja u sjevernohrvatskim župama i Zagrebu do predavačke karijere na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu, gdje je od 1979. redovni profesor, inicijator i voditelj raznih specijalističkih studija i instituta. Navedena su Golubova članstva u bogoslovnim udrugama, u HAZU, raznim inozemnim akademijama, domaćim i stranim stručnim društvima i sl. Spominje se i Golubova djelatnost vezana uz uredništvo ili suradništvo u raznim bogoslovnim i stručnim periodikama i knjigama. Također su podastrijeti podaci о njegovom sudjelovanju na mnogim znanstvenim skupovima te о gostovanjima na brojnim svjetskim sveučilištima.
U drugom dijelu teksta analizirana je Golubova stručna djelatnost na području teologije i kulturne povijesti. Navode se temelji teoloških razmišljanja u pojedinim njegovim knjigama, ističe teološki i antropološki pristup biblijskom pojmu Slika Božja, zatim se objašnjavaju njegove teološke studije iz pneumatologije, razmišljanja о teološkoj topologiji, odnosu između znanosti, umjetnosti i vjere, napose teologije, pedagogije i psihologije. Studiozno proučavanje osobe i djela Jurja Križanića središnje je mjesto Golubovih kulturnopovijesnih istraživanja: bavi se Križanićevim intelektualnim razvojem, njegovim idejama (čak i dotad nepoznatom glazbenom djelatnošću), a posebno je istraživao njegove ideje о slavenstvu.
Teološka poetičnost, prisutna i u njegovim studijama, najbolje se izrazila u Golubovu pjesničkom opusu, о čemu svjedoče kritičke valorizacije J. Skoka (o Golubovoj kajkavskoj poeziji) te mišljenja S. Mihalića i T. Maroevića о osobinama Golubove duhovne lirike i evidentnoga biblijskog nadahnuća. Pri kraju tog bloka komentirana su najvažnija teološka, kulturnopovijesna i književnokritička razmišljanja о Golubovoj višestrukoj djelatnosti i navedeni su biobibliografski prikazi.
Treći dio Tamarutove studije biobibliografske je naravi. U rubrici Djela navode se svi Golubovi radovi, bilo da su objelodanjeni kao zasebne knjige ili su prilozi u časopisima, zbornicima, antologijama, zbirkama i sl. U rubrici Literatura skupljeni su pak svi kritički i prikazivački napisi posvećeni osobi i djelu Ivana Goluba.