Bogoslav Šulek, otac hrvatskoga znanstvenoga nazivlja

preuzmi članak

Igor Gostl
Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

SAŽETAK: Ovaj monografski prikaz Bogoslava Šuleka kao leksikografa autor je podijelio u dva temeljna dijela. Prvi nosi naslov Hrvatske sudbonosne godine. Bogoslav Šulek u kolu iliraca. Drugi je naslovljen: Život i leksikografski rad Bogoslava Šuleka.
U prvom dijelu opisana je uloga koju je Šulek odigrao u burnom razdoblju hrvatske povijesti, njegov politički angažman, a potom publicistički, prosvjetiteljski i znanstveni te najposlije leksikografski. U drugom dijelu autor s mnogo podrobnosti razlaže Šulekov životopis, a zatim prelazi na raščlambu njegova tri značajna leksikografska djela: Njemačko-hrvatskog rječnika (1860), višejezičnog Rječnika znanstvenoga nazivlja (1874/75) i Jugoslavenskoga imenika bilja (1879).
Autor za ovoga uvaženog hrvatskog leksikografa - rodom Slovaka no srcem i dušom Hrvata, rodoljuba i sljedbenika ilirske ideje - navodi da su ga krasile brojne osobine: široki interes i svestrana enciklopedijska naobrazba, duševni mir, marljivost, ustrajnost, požrtvovnost i plodnost, znanje stranih jezika, leksikološka izobraženost i istančan jezični osjećaj.
Pišući о Šulekovu značenju za hrvatsku leksikografiju i hrvatsku kulturnu baštinu uopće autor zaključuje da je taj kroatizirani Slovak svojom gotovo genijalnom sposobnošću za leksičku tvorbenost stvorio leksik, književni, civilizacijski i znanstveni, koji je ostavio duboka traga u suvremenoj hrvatskoj jezičnoj komunikaciji, te da po zamašaju, znanstvenom pristupu i opsegu Šulekov leksikografski opus nema premca u hrvatskoj leksikografiji XIX. stoljeća.