Doprinos Vjekoslava Goluba i Bogoslava Šuleka hrvatskom geometrijskom nazivlju u drugoj polovini 19. stoljeća

preuzmi članak

Stipe Kutleša
Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU, Zagreb

SAŽETAK: Stvaranje hrvatskoga matematičkog nazivlja ima svoje posebnosti u usporedbi s drugim znanstvenim područjima. Najviše zasluga u prikupljanju i sređivanju matematičkoga nazivlja sredinom 19. st. i u drugoj polovini 19. st. pripada Vjekoslavu Golubu i Bogoslavu Šuleku. Iako je Šulek slijedio Golubovu koncepciju po kojoj je znanstvene pojmove umjesto tuđicama trebalo izraziti narodnim nazivima, ipak u njegovu Rječniku (1874.–75.) nema svih hrvatskih geometrijskih naziva koje je upotrebljavao Golub. Ostaje da se Šulekov Rječnik prouči s aspekta nazivlja pojedinih znanstvenih disciplina, ali još više da se uzmu u obzir i druga djela ili prijevodi na hrvatskom jeziku za dotične struke. U slučaju geometrije mnogi izrazi nedostaju kod Šuleka, a pogotovu ih nema u današnjoj geometrijskoj terminologiji. Time je hrvatsko znanstveno (u ovom slučaju geometrijsko) nazivlje uvelike osiromašeno.