Kompjutorizacija leksikografije; semantičke restrikcije ili reverzibilnost tehnološkog procesa

preuzmi članak

Jure Šonje
Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb

SAŽETAK: Oblikovanje leksikografske baze podataka hrvatskoga kao polaznoga jezika te ruskoga, engleskoga, njemačkoga, francuskoga, talijanskoga, španjolskoga i latinskoga kao ciljnih jezika radi tiskanja Osmojezičnoga enciklopedijskoga rječnika i mnogostruke znanstvene uporabe posebnih ispisa iz građe sadržane u cjelokupnoj leksikografskoj bazi podataka. Da bi se postigla oba cilja, rječnički se članak hrvatskoga jezika upisuje i ispisuje u osam segmenata — 1. leksem, 2. gramatička odrednica, 3. leksikografska odrednica, 4. sinonim/i, 5. definicija, 6. značenja i primjeri uz značenja, 7. primjeri, 8. izričaji, a stranih jezika u četiri segmenta - 1. ekvivalenti leksema, 2. ekvivalenti značenja i ekvivalenti primjera uz značenja, 3. ekvivalenti primjera, 4. ekvivalenti izričaja.
Tim leksikografskim softverom stvara se egzaktna metodologija stručnoga rada koja ne dopušta odstupanja, a računalni programi rade se po zahtjevima leksikografa ili drugih lingvista koji ovako strukturiranu bazu podataka mogu iskoristiti kao građu za svoja posebna istraživanja.