Zoch-Mencinova Hrvatska enciklopedija, prvijenac hrvatske opće enciklopedike

preuzmi članak

Igor Gostl
Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb

SAŽETAK: Premda prvi nagovještaji izradbe enciklopedije po uzoru na zapadnoeuropske modele sežu u razdoblje ilirskoga pokreta, prvi ozbiljniji pokušaji javljaju se tek posljednjih desetljeća XIX. stoljeća. Kraj razgranate enciklopedike u drugih europskih naroda, u hrvatskim zemljama, dijelom zbog materijalne ograničenosti i nezrele duhovne klime, kolektivni enciklopedički projekti nisu mogući te leksikografski rad ostaje vezan uz pojedinačne inicijative, što za posljedicu ima njegov ograničen opseg i domet. Osječki srednjoškolski profesori, Ivan Zoch, podrijetlom Slovak, i Karlovčanin Josip Mencin, godine 1887. u Osijeku »tiskom Dragutina Laubnera« objavljuju prvi svezak Hrvatske enciklopedije, prvijenac hrvatske univerzalne enciklopedike.
Od zamišljenih šest svezaka izašla su samo dva: I. (A-Bžedusi) i II. (C-Gzel). Drugi svezak otisnut je također u Laubnerovoj osječkoj tiskari 1890.
Sa 619 stranica po knjizi, opsegom prva hrvatska enciklopedija doseže ukupno 1239 stranica: prva knjiga donosi oko 83 000 redaka, koliko i druga; ukupno, dakle, oko 160 000 redaka. Članci su u rasponu od 3 retka (leksikonski, mikro tip) pa do iznad 1500 redaka (enciklopedijski, makro tip).
Stilom i obradbom enciklopedičke informacije prvijenac hrvatske univerzalne enciklopedike nije mogao umaknuti početničkim zamkama i dosegnuti one visoke kriterije čitkosti, razumljivosti i koherentnosti, reduciranja na minimum specijalističkoga detaljiziranja, fragmentiranja ili dupliciranja informacije. Mjesto enciklopedičkoga stila koji izbjegava euforičnost i razvučenost, a zahtijeva smirenost, komprimiranost i depersonaliziranost, nerijetko se rabi zanimljiv osobni, slikovit stil, kojim se detaljizirana informacija prenosi čitatelju, sukladno onodobnim dosezima znanosti.
Zoch-Mencinovo nedovršeno enciklopedičko djelo, manjkavostima usuprot, ostat će u kronologiji hrvatske enciklopedike zapamćeno kao vrijedan i nezaobilazan prvijenac koji će, pola stoljeća potom, otvoriti put ostvarenju prve integralne sedmosveščane opće enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.