Plantićeva latinsko-hrvatska gramatika (II. dio, 1774.) (Prilog povijesti hrvatskih gramatika)

preuzmi članak

Alojz Jembrih
Hrvatski studiji, Zagreb

SAŽETAK: U prilogu se autor, po prvi put u hrvatskoj filologiji, osvrće na latinsko-hrvatsku gramatiku (1774.) Nikole Plantića. Njegova je gramatika: Kratko vpeljavanje к dijačkom govorenju, do danas ostala u rukopisu, stoga je razumljivo da je mnogim istraživačima i nepoznata.
Prikazujući kratak životopis isusovca Nikole Plantića, još jednom, na temelju njegova autografa, autor u radu upućuje na neodrživost priče о »paragvajskom kralju«, koja se povezivala uz Plantića za vrijeme njegova misionarskog rada u Južnoj Americi.
Najviše prostora posvećeno je nastanku i sadržaju Plantićeve gramatike, koja je bila namijenjena učenicima isusovačke gimnazije u hrvatskoj Trojednici, za vrijeme školskih reformi što ih je provodila carica Marija Terezija. Riječ je dakle о temeljima latinskoga jezika tumačenim na hrvatskome jeziku kajkavske osnovice, što je bilo u skladu s dotadašnjom tradicijom tumačenja pravila latinske slovnice hrvatskim jezikom.
Osvrtom na sadržaj gramatike, gramatičku terminologiju i pravopisno (gramatičko) znakovlje, dobiva se uvid u povijest hrvatske gramatičke terminologije kajkavske književne osnovice. Faksimilnim prilozima kao integralnim dijelom čitava priloga autor želi skrenuti pozornost na postojanje spomenute Plantićeve gramatike, koju bi valjalo u cijelosti objaviti kao prilog povijesti hrvatskih gramatika.