Razumijevanje jezika i filozofijsko nazivlje u Josipa Stadlera

preuzmi članak

Željko Pavić
Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

SAŽETAK: Polazeći od upozorenja Marka Josipovića da je Stadler svojim prijevodom Tongiorgijeve Logike 1871. »kao tvorac hrvatske filozofijske terminologije, barem vremenski, stao ispred F. Markovića, Đ. Arnolda, A. Bauera, A. Bazale« i da je »pretekao čak i P. Jokovića, prevoditelja logike za srednje škole«, kao i od osobnog uvjerenja da se u slučaju filozofijskoga nazivlja radi о onom filozofijskom, ne о nacionalnom, budući da se u tomu zrcali doraslost jednoga naroda svjetsko-povijesnoj zadaći mišljenja, ovdje se u prvom koraku nastoje rasvijetliti neki nesporazumi nastali iz previđanja Stadlerova prevođenja Tongiorgijeve Logike. U drugom koraku se, na temelju njegova razumijevanja jezika, odbacuju tvrdnje о njegovu »instrumentalističkom« i »konvencionalističkom« nazoru na jezik. Treći dio posvećen je razmatranju toga, što je Stadler mogao preuzeti od svojih prethodnika, u čemu se razlikuju njegovo i filozofijsko nazivlje Antuna Bauera i na koncu to u čemu je Stadler morao ići svojim putem. U zadnjem dijelu prikazuje se kako to nazivlje »funkcionira« u kontekstu Stadlerova filozofijskoga sustava, odnosno u kontekstu pojedinih filozofijskih disciplina.