Autorsko pravo u leksikografiji

preuzmi članak

Igor Gliha
Pravni fakultet, Zagreb

SAŽETAK: Leksikoni pripadaju skupini kolektivnih autorskih djela, onih koja su nastala suradnjom više autora, a čiji se pojedinačni doprinosi stapaju u cjelinu tako da nijedan pojedini autor ne može imati autorsko pravo na djelu kao cjelini. Nositelj autorskog prava kolektivnih djela je onaj koji je potaknuo stvaranje takva djela; ako je, dakle, riječ о leksikonu; to će biti redovito nakladnik leksikona. Glede leksikona kao cjeline, nakladnik leksikona uživat će autorsko pravo kao da je autor, međutim, to autorsko pravo ne može, samo po sebi, ograničavati autorska prava autora pojedinih priloga. U kojoj će mjeri izvršavanje autorskog prava autora pojedinih priloga biti ograničeno ovisit će о ugovoru na temelju kojega je nakladnik leksikona ovlašten pojedini prilog uvrstiti u leksikon. Značajka je kolektivnog djela da se ono sastoji od doprinosa više autora stvorenih baš za to određeno djelo. Na svojim pojedinim prilozima autori zadržavaju autorsko pravo i ako nije što posebno ugovoreno, kolektivno se djelo ne može ponovno izdati ni upotrijebiti na koji drugi način bez posebnog dopuštenja svih autora. Ne da li pojedini autor takvo dopuštenje, kolektivno će se djelo moći upotrijebiti bez njegova priloga.
Autorsko pravo na kolektivnom djelu, pa i leksikonu, traje sedamdeset godina od objavljivanja djela. Za to vrijeme nositelj autorskog prava jedini je ovlašten iskorištavati kolektivno djelo, odnosno drugima dopustiti da to čine. Prema odredbama Zakona о autorskom pravu to će pravo ipak biti ograničeno pravima autorima pojedinih priloga, tako da se svodi na pravo objavljivanja jednog izdanja, s obzirom na to da se takvo djelo ne može ponovno izdati ni upotrijebiti na koji drugi način bez posebnog odobrenja autora pojedinih priloga. Autorska prava na pojedinim prilozima imaju vlastiti rok trajanja, tj. sedamdeset godina od smrti autora pojedinih priloga. Bez posebne pravne osnove nije dopušteno mijenjati priloge pojedinih autora. Autorska moralna prava glede njegova priloga nisu suspendirana, pa će za svaku izmjenu u prilogu leksikograf morati od autora tražiti dopuštenje. Na izradi kolektivnog djela mogu sudjelovati i osobe koje se nalaze u radnom odnosu s inicijatorom izrade kolektivnog djela. U tom se slučaju primjenjuju pravila koja se općenito primjenjuju za djela nastala u radnom odnosu. U prvom će se redu primjenjivati odredbe ugovora о radu, odnosno ugovora koji je pravna osnova zapošljavanja. Odredbe pozitivnog prava sadrže samo opće odredbe о kolektivnim djelima i njima nije uređen veći broj pitanja vezana uz leksikografski rad. Stoga su ugovori na temelju kojih se pojedini prilozi uvrštavaju u leksikon najvažniji za određivanje prava koja će inicijator rada na leksikonu imati i glede pojedinih priloga. De lege ferenda, a posebice s obzirom na nerazvijenu ugovornu praksu, bilo bi korisno stvoriti niz presumpcija na temelju kojih bi se, u slučaju nedostatka odgovarajućih ugovornih odredaba, uredilo pitanje odnosa inicijatora rada na leksikonu i autora pojedinih priloga.