Etimološki podatci u hrvatskim rječnicima i enciklopedijama

preuzmi članak

Alemko Gluhak
Zavod za lingvistička istraživanja, HAZU

SAŽETAK: U mnogim se hrvatskim rječnicima različitih tipova, leksikonima i enciklopedijama daju i podatci о porijeklu riječi koja je geslo odgovarajućega članka. U želji za sažetošću, autori često preskaču podatke koji bi mogli biti zanimljivi za čitatelja - najčešće se tako gubi podatak о kulturnom kontekstu nastanka dotične riječi ili sklopa riječi.
Prvi korak redukcije podataka jest izostavljanje podataka о riječima koje su naslijeđene iz praslavenskoga vremena ili о riječima koje su izvedene od takvih, pa za tumačenja ostaju samo riječi stranoga porijekla, posuđenice (i tuđice). Usporedan korak takve redukcije jest izostavljanje podatka о tome da je dotični naziv prevedenica načinjena po uzoru na odgovarajući naziv jezika izvornika. Tako se događa da se daje kakav-takav podatak о stranome porijeklu riječi kao takve, ali ne daje se podatak о stranome porijeklu donjega sloja, tj. same predslike prevedenice.
Jedan korak u redukciji podataka jest izostavljanje podataka о koracima u posuđivanju: često riječ ne dolazi izravno iz jezika za koji se naznačuje da je izvor. Redukcija podataka jest i takvo izostavljanje pozadine – često kakav izvanjski, nejezični kontekst daje dobro objašnjenje zašto je npr. značenje riječi takvo kakvo jest.
Zbrci pridonosi nekritičko prenošenje podataka iz inojezičnih izvora, jer se ne radi о istim jezičnim i izvanjezičnim kontekstima. Tako se u korake redukcije podataka unose suvišni podatci, koji nemaju veze ni s hrvatskim jezikom ni s hrvatskom kulturom.
Ako se želi davati kakav etimološki podatak, on mora biti što potpuniji. Iz toga slijedi da se za porijeklo riječi ili izraza mora osigurati i nekakav prostor. Ako se ne može dati korektan i potpun podatak, onda je možda bolje da se nepotpuni i netočni podatci u rječnike i leksikone ne stavljaju.