Geneza Krležina enciklopedizma

preuzmi članak

Velimir Visković
Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

SAŽETAK: Prije pedeset godina Miroslav Krleža je utemeljio Leksikografski zavod FNRJ; trideset i jednu godinu bio je na njegovu čelu; ujedno je bio glavni urednik prvog i drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije. U određenim krugovima kulturne javnosti postoji mišljenje kako je Krleža osnovao Leksikografski zavod i pokrenuo Jugoslaviku ispunjavajući narudžbu političkog vrha tadašnje Jugoslavije.
Ovo priopćenje dokazuje netočnost tog stava: Miroslav Krleža je od svojih najranijih radova bio opsjednut pokušajima enciklopedijske sistematizacije cjelokupnoga ljudskog znanja. Očituje se to, prije svega, u eruditskoj kompleksnosti njegova književnog djela, u nevjerojatno širokom rasponu tema kojima se bavio, ali posebice i u nekim protoenciklopedičkim radovima. Posebnu važnost ima njegov Indeks odnosno Tumač imena i pojmova objavljivan u časopisu Danas, gdje Krleža, uz pomoć svojih suradnika, obrađuje u formi leksikografskih glosa ključne pojmove i biografije istaknutih osoba tog razdoblja. Nakon rata, 1946. Krleža predlaže političkom vrhu Jugoslavije osnivanje posebne institucije koja bi istraživala kulturnu i političku povijest naroda Jugoslavije. Taj projekt, artikuliran u opsežnoj Promemoriji, tada nije prihvaćen jer istaknuti političari nisu imali povjerenje u svojeg protivnika iz predratnog sukoba na ljevici. Nakon sukoba s Informbiroom Krležin utjecaj jača i on napokon uspijeva realizirati svoje ideje о enciklopedičkom institutu i samoj Enciklopediji. Time njegov eruditski i enciklopedijski duh, koji prožimlje cjelokupno njegovo literarno djelo, dobiva i svoju leksikografsku konkretizaciju. Zbog realizacije tog projekta Krleža je u pedesetim godinama čak zapostavio i literarno stvaralaštvo tiskajući sve do potkraj pedesetih samo tekstove koji su nastajali u prethodnomu, uglavnom ratnom razdoblju. Osim u Enciklopediju Jugoslavije, pečat njegova redaktorskog rada duboko je utisnut i u Opću te Likovnu i Muzičku enciklopediju.
Stoga Krležino leksikografsko stvaralaštvo treba motriti kao sastavni dio njegova ukupnog opusa, a činjenicu da je bio utemeljitelj Zavoda i glavni urednik treba shvatiti kao organski izraz njegovih enciklopedističkih interesa, a ne kao rezultat serviranja ideoloških interesa.