Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga 1835-1940.

preuzmi članak

Slavko Harni
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb

SAŽETAK: Nacionalna i sveučilišna knjižnica je u razdoblju 1982-99. objavila 25 svezaka Građe za hrvatsku retrospektivna bibliografiju knjiga 1835-1940., A-Žu, te tako okončala osnovni niz te bibliografije. Predstoji izradba dodataka i kumulativnih kazala. Niz je opća, nacionalna, retrospektivna primarna bibliografija rađena de visu po nacionalnom, jezičnom i teritorijalnom načelu s abecednim rasporedom autorskih i anonimnih odrednica. Riječ je о najopsežnijoj dosad objavljenoj hrvatskoj bibliografiji knjiga koja je zbog svoje osmišljene sustavnosti vrlo cijenjena među poznavateljima bibliografskog rada. U mojem se prilogu promatra sadržaj i nastanak niza. Sadržaj se gleda ponajprije s bibliografskoga stajališta. Razmatraju se pitanja kriterija, potpunosti, rasporeda građe i bibliografskoga opisa te se nastoji s toga stajališta objektivno prosuditi о vrijednosti i nedostacima toga rada. Nastoje se također glede sadržaja bibliografije uvidjeti i kulturno-povijesni dosezi spomenutoga niza, jer se u njemu zahvaća razdoblje stanovitoga razmaha izdavaštva u hrvatskome kulturnom prostoru, što se ima zahvaliti duhovnim interesima, ali i napretku tiskarske tehnike koje se zbiva baš početkom XIX. stoljeća. Bibliografija je iz raznih razloga nastajala gotovo šezdeset godina. U pregledu povijesti toga nastajanja oslanjam se, osim objavljene literature, i na arhivsku građu koja je sačuvana u Odsjeku za Hrvatsku retrospektivnu bibliografiju u NSK. U tome se smislu prate nastojanja oko definiranja bibliografskog opisa, ali se zapaža doprinos istaknutih osobnosti hrvatske kulture u stručnom i organizacijskom smislu. Razabire se inicijalna i nadzorna uloga Mate Ujevića u dosta dugom razdoblju. Važna je u više vidova i uloga istaknutih djelatnika knjižnice Mate Tentora, Matka Rojnića, Eve Verone te Petra Rogulje koji je bio glavnim i odgovornim urednikom cijeloga niza. Niz je dakle svojim sadržajem, ali i svojom prošlošću značajan izvor bibliografskih, a po tome i kulturno-povijesnih spoznaja.