Opća enciklopedija u programu i bilanci zavoda
Nekoliko načelnih napomena na skupu о 50-godišnjici

preuzmi članak

Josip Šentija

SAŽETAK: U Krležinu monumentalnomu izdavačkom programu, Opća enciklopedija (izvorno: Enciklopedija Leksikografskog zavoda) zauzela je središnje mjesto. Sa svoja tri izdanja nadmašila je sve što je Zavod u izdavačkom smislu ostvario. Na tržištu leksikalija u bivšoj jugoslavenskoj državi ona je po prijmu i odjeku kod publike bila u vrhu ljestvice. Oko programa Opće enciklopedije tijekom pedeset godina okupljala su se istaknuta imena znanosti i kulture. Jasno je, da je sve što je izlazilo iz Krležine radionice imalo pečat vremena i daje vremenu dalo različite atribute, pa i neke ideološke naravi; bilo je svestran izraz kulture općenito, a također službene kulture: politički jugoslavenstva, a ideološki komunizma/socijalizma. Urednici i suradnici, radeći pod vodstvom, ali i pod zaštitom čovjeka koji je bio principijelan protivnik svakog dogmatizma, znali su sačuvati objektivnost u procjenjivanju ljudi i pojava. To je ovoj, kao i drugim edicijama, priskrbilo ugled i prođu. Napokon, izvedbene timove Opće enciklopedije, kao i drugih enciklopedijskih serija, tvorili su kulturni i znanstveni radnici svih profila i svjetonazora. U Zavodu i njegovim programima stekla su se na poseban način personalna i druga protuslovlja prošlosti, ali su izvedbeni timovi skladno radili pod vodstvom tolerantnog i slobodoumnog Miroslava Krleže. Zahvaljujući tome, identitet leksikografije i enciklopedike, pa i one općeg tipa, u Zavodu, stvaran je i izgrađivan tako da se može suočiti s izazovima novog, tzv. tranzicijskog vremena.