Prikaz kemije u prvoj Hrvatskoj općoj enciklopediji

preuzmi članak

Duško Štefanović
Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

SAŽETAK: Na kraju XIX. stoljeća kemija je kao znanost bila u Hrvatskoj već na čvrstim temeljima, pa je zanimljivo razmotriti kako je u to doba bila predstavljena u prvoj hrvatskoj enciklopediji općeg tipa, bilo brojem natuknica i opsegom članaka, bilo znanstvenom i pedagoškom razinom ili sustavnim sadržajem. U jedina dva sveska nedovršene Hrvatske enciklopedije (Osijek, 1887., 1890) kemija je prikazana u 117 članaka, odnosno 2648 redaka. Većinom članaka kemijske struke napisao je Ivan Zoch, pokretač i urednik enciklopedije, a osim njega članke su potpisala još trojica pisaca te redakcija. Najveći je članak, dakako, članak о kemiji (chemija), a ne zaostaju mnogo ni drugi ključni članci (atom, element). Pretežno se opisuje tematika kojom se bavi anorganska kemija i metalurgija, u prvom redu u člancima о kemijskim elementima i njihovim slitinama, a mnogo su slabije opisani kemijski spojevi, osobito organski. Pritom se većinom nabrajaju spoznaje о tvarima u obliku golih činjenica, bez tumačenja uzročne veze sa sastavom i strukturom, što prikazuje kemiju više kao proizvodno-praktičnu djelatnost, a manje kao prirodnu znanost. Razumljivo je da, prema današnjim spoznajama znanstvene kemije, u člancima ima netočnih ili barem nepreciznih tvrdnji i nedosljednosti. S druge strane, valja priznati da su autori članaka pratili nova kemijska otkrića i postignuća, pa su tako zabilježena i ona koja su se pojavila netom prije izdavanja enciklopedije. Zanimljivo je uočiti za ono doba uobičajen osoban, osebujan i slikovit stil kojim su neki članci pisani, a vrlo je poučno razmotriti i kemijsko nazivlje. Iako je ključni članak struke napisan pod natuknicom chemija, u tekstovima se više rabi riječ lučba i čitav niz njezinih izvedenica. Kemijski su elementi počela ili kemijski prvaci, a neki se od njih nazivaju živopisnim imenima koja podsjećaju na njihova svojstva ili nalazišta. Ima i više neobičnih tvorba riječi, ali i riječi koje su u kemiji bile zapostavljene, a danas su opet u upotrebi.