Principi izrade hrvatsko-ukrajinskoga rječnika srednjega tipa

preuzmi članak

Božena Antonjak,
Viktor Mojsejenko

SAŽETAK: Potreba da se sastavi hrvatsko-ukrajinski rječnik srednjeg tipa sazrela je već odavno. Nepostojanje sličnih rječnika objašnjavalo se do sada uglavnom kao posljedica drugoga društveno-političkog sustava, u okviru kojega su, kako Hrvatska tako i Ukrajina, postojale u sastavu drugih državnih ustroja i imale samo relativnu samostalnost: u nekadašnjoj Jugoslaviji sastavljali su se rječnici srpskohrvatskoga jezika, u Ukrajini su prevladavali ruski rječnici. Posljedica je toga i nepostojanje vlastite leksikografske naklade u Ukrajini. Prije nekoliko godina naš je kolektiv počeo sastavljati Hrvatsko-ukrajinski rječnik srednjega tipa, usmjeren na opseg od približno 40-45 tisuća riječi. Abecedarij rječnika zasniva se uglavnom na drugom, dopunjenom izdanju Rječnika hrvatskoga jezika Vladimira Anića (Zagreb, Novi Liber, 1994.). Rječnik obuhvaća najupotrebljavaniji leksik i predstavlja normativnu sliku hrvatskoga jezika. On pokazuje stanje suvremenoga jezika, a također i leksik koji se odnosi na tradicije, običaje, način života, mentalitet i civilizaciju hrvatskoga naroda. Za razliku od srpskohrvatskih rječnika, on će u znatnoj mjeri biti oslobođen od srbizama, u nj ne ulaze srpske riječi nepoznate u hrvatskom jeziku. Rječnik sadržava riječi i razne složenice, a također i frazeološke jedinice koje omogućuju govorniku ukrajinskoga jezika da se upozna s hrvatskom frazeologijom, a Hrvatu upoznatom s ukrajinskim jezikom Rječnik omogućuje da se upozna također s ukrajinskom frazeologijom. U Hrvatsko-ukrajinskom rječniku bit će u najvećoj meri predstavljen leksik koji odražava dosege raznih grana znanosti (uključujući medicinsko, računalno i dr. nazivlje), i koji omogućava čitanje znanstveno-popularnih i raznih znanstvenih tekstova. Ciljem Rječnika bilo je predstavljanje po mogućnosti što većega broja riječi kojima je značenje ukrajinskomu čitaču teško otkriti po etimologiji. S druge strane, u skladu s ograničenim opsegom, u njemu, u pravilu, nisu uvrštene riječi kojima je značenje jasno iz njihove tvorbe, a nisu dobile novih značenja unesenih sufiksima. U Rječnik ne ulaze: 1. umanjenice i riječi od milja sa završetcima -ić, -čić, -ak, -ica, -čica, -ca, -ašce, -ence i dr. osim u slučajevima kada su one homonimi s drugim riječima ili su znatno izmijenile svoj zvukovni sastav; 2. znatan broj imenica uvećanoga ili pejorativnog značenja sa završetcima -etina, -ina, -urina, -onja i dr., osim u slučajevima kada su homonimi s drugim riječima; 3. znatan broj apstraktnih imenica na -ost, izuzev samo najraširenije (mladost, fotogeničnost i si.); 4. znatan dio glagolskih imenica srednjega roda na -nje, -enje što označavaju radnju ili glagolsko stanje (pisanje, govorenje ili si.); 5. imenice ženskoga roda na -ica, -kinja, -ka i dr., osim najraširenijih; 6. prilozi tvoreni od odgovarajućih pridjeva, osim najraširenijih. U Rječniku je primijenjena hrvatska grafija. Ijekavska je norma uzeta za osnovu. Rječnik je namijenjen ukrajinskomu korisniku, što ne znači da neće biti koristan i za Hrvate koji bi željeli učiti ukrajinski jezik.