Predstavljen 11. svezak Hrvatske enciklopedije
Leksikografski zavod Miroslav Krleža danas je u nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i brojnih drugih uglednih gostiju predstavio posljednji, 11. svezak Hrvatske enciklopedije, kojim je zaokružena cjelina od slova A do Ž. Riječ je o kapitalnom projektu hrvatske enciklopedistike čiji je prvi svezak izašao 1999. godine, a posljednji 2009.
Predstavljanje 11. sveska Hrvatske enciklopedije otvorio je ravnatelj Leksikografskoga zavoda Bruno Kragić, rekavši kako je Hrvatska enciklopedija, prva enciklopedija koja nosi taj naziv, završena.
Glavni urednik Enciklopedije Slaven Ravlić rekao je da Hrvatska enciklopedija obuhvaća oko deset tisuća stranica i 70-ak tisuća članaka te više od milijun redaka teksta. Posljednji, 11. svezak Hrvatske enciklopedije obuhvaća natuknice od slova Tr do Ž, a na 932 stranice tiskane su 5942 natuknice iz 123 struke. Knjiga je ilustrirana s 276 crteža i 1431 fotografijom. Svezak sadrži i kratke i velike, sintetske članke od kojih bi se mogle tiskati manje knjige. U 11. svesku, među ostalima, objavljeni su članci o Turskoj, Ujedinjenim narodima, Židovima, gradovima Zagrebu i Vukovaru, istaknutim osobama Franji Tuđmanu, Anti Trumbiću, Tinu Ujeviću, Mati Ujeviću, Faustu Vrančiću i drugim zaslužnim osobama.
– Hrvatska enciklopedija, čiji je ogledni arak predstavljen davne 1994., donosi opća znanja iz svih područja te prikaz hrvatske povijesti i kulture, geopolitičkoga smještaja, prirodnih bogatstava i ljepota Hrvatske, te njezina zemljopisna obilježja i gospodarstvo. Današnja je profesionalna enciklopedija vodič koji sistematizira ukupno ljudsko znanje. Ona je izvor preglednih, pouzdanih i točnih informacija o ukupnosti ljudskoga znanja i važna je jer stvara standarde – rekao je među ostalim Ravlić.
Glavni ravnatelj Zavoda Vlaho Bogišić podsjetio je da je Miroslav Krleža prije pedeset godina napravio postmoderni obrat i enciklopedijski stilski orijentir.
– Hrvatska enciklopedija znak je životnog otpora hrvatskog naroda i težnje za opstankom – rekao je Bogišić. Naveo je kako je enciklopediju ukupno radilo više od 1100 stručnjaka, mahom vanjskih suradnika, ali da su velik doprinos dali stručnjaci, znanstvenici Leksikografskoga zavoda.
– Leksikografski zavod Miroslav Krleža danas ima 30-ak mladih leksikografa koji su dokazali da su spremni raditi na tako velikim leksikografskim projektima – istaknuo je Bogišić.
Podsjetio je na istaknute osobe zaslužne za pokušaje stvaranja Hrvatske enciklopedije, od Stepinca i Mačeka do Mate Ujevića, Krleže, Krstića, Šentije, Macana, Ladana, Vujića, Peze, Brozovića i Kovačeca.
Predsjednik Stjepan Mesić, obraćajući se nazočnima, istaknuo je da je Hrvatska enciklopedija kapitalno djelo koje je ostvario Leksikografski zavod zahvaljujući velikoj tradiciji te njegovu dugom kulturnom, stručnom i kontinuiranom djelovanju od Mate Ujevića i Krleže do danas.
– Hrvatska enciklopedija temeljno je izdanje Leksikografskoga zavoda i jedan od središnjih programa nacionalne kulture. U uvjetima globalizirajućeg svijeta, oblikovanje i očuvanje nacionalnog identiteta ima sve veću važnost. Hrvatska mora izgrađivati jasnu svijest o sebi: tko smo, što nas čini takvima kakvi jesmo, a ovaj projekt čiji završetak danas slavimo kompendij je našega kulturnog, političkog, znanstvenog i intelektualnog postojanja. Zahvaljujući takvim izdanjima možemo se predstaviti svijetu. Enciklopedija je skromni spomenar naše vlastite civilizacije. Hrvatska danas ima ono što imaju samo najveći – rekao je predsjednik Mesić.
Ravnatelj Zavoda Bruno Kragić uručio je predsjedniku Mesiću komplet od 11 svezaka Hrvatske enciklopedije.
Na predstavljanju je nastupila studentica Muzičke akademije Mirna Ružić uz klavirsku pratnju Darka Domitrovića i Zbor Muzičke akademije kojim je ravnala Jasenka Ostojić Radiković.