Sredozemno more ostatak je velikog oceana koji je poznat pod imenom Tetis, a u geološkoj se prošlosti pružao na Sjevernoj polutki. Nazivamo ga i Mediteranskim morem. Ime je dobilo po svojem međukontinentskom položaju, stari su ga Grci nazivali Unutarnjim morem i Velikim morem, a Rimljani Unutarnjim morem i Našim morem. U Hrvatskoj enciklopediji nalaze se korisni podatci i mnoge zanimljivosti o Sredozemnome moru, o njegovim obalama i otocima, klimi, strujama i morskim mijenama.


Mediteran se sastoji od zapadnoga i istočnoga bazena. U zapadnome bazenu nalaze se Alboransko, Balearsko, Ligursko i Tirensko more, a u istočnome Jadransko more, Jonsko more, Egejsko more, Mramorno more, Crno more (s Azovskim morem) i Levantsko more. Sredozemno more s Atlantskim oceanom povezuju Gibraltarska vrata, a s Crvenim morem povezuje ga Sueski kanal. Ukupna duljina sredozemne obale iznosi 38 549 km.

 



Najveći su otoci Sredozemlja Sicilija, Sardinija, Cipar, Korzika, Kreta i Mallorca. Veliki su poluotoci Apeninski poluotok, Peloponez, Halkidika i Istra, najpoznatiji zaljevi su Genovski, Tršćanski, Tarantski, Solunski i Iskenderunski, a neke od otočnih skupina su Baleari, Jonski otoci i Egejski arhipelag. Okružuju ga pretežno mlađi planinski sustavi tercijarne starosti: Apenini, Atlas, Sierra Nevada, Dinarsko gorje, Pontsko gorje i Toros. Najveća su lučka središta na Mediteranu Marseille (Francuska), Algeciras, Valencia i Barcelona (Španjolska), Genova, Trst, Taranto i Augusta (Italija), Solun i Pirej (Grčka), Istanbul (Turska), Haifa (Izrael), Aleksandrija (Egipat) i Alžir (Alžir).

U Hrvatskoj enciklopediji pročitajte mnogo više i provjerite svoje znanje. Znate li što je hamsin, a što široko? Gdje su Otrantska vrata? Koja su tri najpoznatija vulkana u Sredozemlju? Što su Dardaneli i Bospor? Što je Helenska brazda i zašto je važna?