Hrvatska enciklopedija objedinila je znanstvene i biografske spoznaje o Nikoli Tesli, slavnom izumitelju koji je pokazao da širina znanstvene misli i dubina znanstvenoga uvida može mijenjati svijet i pomicati granice. Glavnina njegovih izuma – drži se da ih je približno 700 – pripada širemu području elektrotehnike, a neki su u primjeni i danas ili su pak osnova različitih tehničkih područja, postupaka i strojeva. Tesla je za svoje izume dobio mnoga priznanja i počasne doktorate. Autor je autobiografije pod nazivom Moji pronalasci (My Inventions).

Tesla je rođen 1856. u Lici, ali je gotovo cijeli život radio u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je i ostvario sve izume. Ubrzo nakon školovanja odlazi u Budimpeštu, pa u Pariz te potom - u nastojanju da razvije zamišljeni sustav izmjeničnih struja – odlazi u SAD. Ondje se zapošljava kod Thomasa Alve Edisona, no ne nailazi na razumijevanje kad upozorava na nedostatke istosmjernoga elektromotora i iznosi zamisli o isplativijem prijenosu izmjeničnih struja. Godine 1885. u New Yorku osniva vlastitu tvrtku Tesla Electric Light and Manufacturing Company, a ubrzo i novu tvrtku s laboratorijem – Tesla Electric Company. Nakon konstruiranja generatora koji proizvodi višefaznu struju i elektromotora za izmjenične struje, američki industrijalac George Westinghouse od Tesle otkupljuje sve patente o izmjeničnoj struji. O Teslinim izumima pišu sva svjetska glasila i on uskoro počinje držati predavanja diljem Amerike i Europe. Teslin sustav višefaznih električnih struja i njegovu električnu rasvjetu prikazala je tvrtka Westinghouse na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893., te je predložila Teslin sustav izmjeničnih struja za elektranu na slapovima Niagare. Za nekoliko godina Teslin se sustav višefaznih izmjeničnih struja počeo rabiti u cijelome svijetu, a tijekom više od jednoga stoljeća u osnovi se nije promijenio.

 



Daljnja su istraživanja odvela Teslu u područje struja još viših frekvencija, pri još višim naponima. Radeći sa strujama visokih frekvencija, Tesla je otkrio, istražio i primijenio mnoge do tada nepoznate pojave i tako osnovao nove grane elektrotehnike. Visokofrekvencijske izmjenične struje primijenio je i za bežični prijenos signala i energije. U radu s visokofrekvencijskim strujama ustanovio je kako one i uz visoke napone nisu opasne za čovjeka, te je predvidio njihovu primjenu u liječenju. Daljnja su istraživanja Teslu navela na zamisao kako bi se s pomoću takvih snažnih visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja mogla prenositi električna energija na velike udaljenosti bez upotrebe električnih vodiča. Prvi je korak prema tom cilju bio bežično slanje signala na daljinu. Izumio je radiokomunikacije i daljinsko upravljanje.

 



Po njemu se nazivaju Tesline visokofrekvencijske struje, Teslin transformator i stariji elektroterapijski postupak teslinizacija. Najveće je priznanje Teslinu radu bilo dano na 11. općoj konferenciji za mjere i utege 1960., kada je za jedinicu magnetske indukcije prihvaćen naziv tesla. Jedini je to naziv mjerne jedinice po nekome Slavenu među 19 naziva po zaslužnim znanstvenicima u Međunarodnom sustavu jedinica. Stotine izuma, većinom iz elektrotehnike, prijavio je u 112 patenata u SAD-u i gotovo isto toliko u drugim zemljama, a mnogi su izumi ostali zabilježeni samo u njegovim dnevnicima ili stručnim časopisima. U Tehničkome muzeju u Zagrebu nalazi se stalni demonstracijski kabinet Teslinih izuma, a u Smiljanu Memorijalni centar Nikola Tesla (Teslina rodna kuća, modeli izuma, didaktičke igračke koje omogućavaju lakše razumijevanje rada Teslinih strojeva).

 



U Hrvatskome biografskom leksikonu pročitajte još mnogo drugih zanimljivosti o životu i radu ovoga glasovitog izumitelja čije ideje i danas žive u mnogim uređajima i strojevima.