Želja je Leksikografskoga zavoda da ovaj Atlas svijeta, izrađen u kartografskom odjeljenju Zavoda, postane informativnim i pouzdanim geografskim i geografsko-političkim vodičem, u vremenu kada se politička slika zemlje mijenja pred našim očima, tako reći, iz dana u dan.

Danas, kada se lome svi elementi kapitalističke ekonomike, kada se poslije katastrofe Drugoga svjetskog rata na političkoj pozornici svijeta javlja socijalizam u obliku državne organizirane snage u mnogim evropskim i mnogim do jučer još kolonijalnim zemljama Azije i Afrike, potreba je za ovom vrstom geografskog i političkog priručnika nepobitna.
Brzina saobraćajnih sredstava smanjila je geografsku izolaciju pojedinih predjela, zemalja i kontinenata na nekoliko sati razmaka: zemaljska lopta pretvara se u nedjeljivu ekonomsku, političku i geografsku cjelinu, a dalekosežna otkrića međunarodnih razmjera u raznim naučnim oblastima, suvremena telekomunikaciona sredstva radija, televizije i filma povezuju nas s raznim i mnogobrojnim političkim i kulturnim zbivanjima po svima meridijanima i paralelama istodobno pa je danas, više no ikad u prošlosti, potrebno poznavanje čitave Zemlje kao političke i kulturne pozornice na kojoj se rješava sudbina svega što su čovjeku namrla pokoljenja i što on danas stvara kao svjedočanstvo svoje visoke tehničke i moralne svijesti. Polazeći od pretpostavke da je potreba za ovom vrstom geografsko-političkog i geografskog priručnika očigledna, Leksikografski zavod izradio je ovaj Atlas svijeta koji se obradom i tehničkom opremom znatno razlikuje od dosad kod nas uobičajenih izdanja.
U prvom, uvodnom, dijelu prikazuju se ukratko postanak i priroda Svemira, zvijezde, zvjezdani sistemi, galaksije, vangalaktičke maglice, Sunčev sistem, napose Zemlja i najvažnija njezina gibanja, Mjesec, pomrčine Sunca i Mjeseca, struktura Zemlje i formiranje njene površine, mora i atmosfere.
U drugom dijelu prikazuje se statistički svjetska proizvodnja u tablicama i skicama. Pri sastavljanju tablica svi su podaci svedeni na isto vrijeme; zbog toga se neki podaci u tablicama ne slažu s novijim podacima navedenim u opisu pojedinih država.
U trećem dijelu prikazana je Organizacija Ujedinjenih Naroda, a zatim se iscrpno daju statistički, geografski i ekonomski podaci o FNR Jugoslaviji.
U četvrtom dijelu prikazane su ukratko sve ostale države i teritoriji svijeta poređani alfabetskim redom, po shemi: geografski prikaz (građa i reljef, klima, vode, biljni pokrov), podaci o stanovništvu, političko i državno uređenje, administrativna podjela u tablicama, šef države, glavni grad, privreda, trgovina, saobraćaj i novac.
Peti i glavni dio Atlasa sastoji se od 200 stranica geografskih karata u 12 do 18 boja; od toga 90 fizičkih, 7 političkih i 57 primijenjenih karata s tablicama zastava najvažnijih država i teritorija s kartom službenih vremena.
Na kraju knjige je sadržaj tekstovnog dijela Atlasa i indeks svih geografskih naziva na kartama. Indeks sadržava oko 51 000 geografskih naziva.
Danas kad se, osobito na afričkom kontinentu, događaju vrlo značajne i brze promjene, nije uvijek bilo tehnički moguće ucrtati u geografske karte posljednje odraze tih promjena. Pa ipak i tu Atlas prikazuje stanje granica svih novih država u 1961 godini.
Izmjene naziva i političke promjene koje su izvršene u posljednja tri mjeseca nisu se zbog dugotrajnog štampanja mogle unijeti u karte. Ostao je, npr., naziv Ujedinjena Arapska Republika na karti Sirije, nisu se mogle unijeti zastave novih nezavisnih država Tanganjike, Sijere Leone, Sirije i Mauretanije ni novo stanje u Indiji nakon oslobođenja portugalskih posjeda Gôe, Damaua i Diua.
Pisanje stranih naziva činilo je redakciji Atlasa velike teškoće. Pri tom radu ona se pridržavala ovih načela: svi nazivi kontinenata, oceana, velikih jezera, mora, velikih otoka i poznatijih gorja pisani su onako kako je u nas odavna uobičajeno, npr. Grenland (umjesto Grønland), Korzika (umjesto Corse), Rajna (umjesto Rhein,Rhin) itd. Na isti način pisani su i nazivi gradova koji su u nas već davno odomaćeni; u zagradama je ipak upisan i naziv kako ga piše narod kome grad pripada, npr. Beč (Wien), Carigrad (Istanbul), Varšava (Warszawa) itd. U slavenskih naroda koji se ne služe latinicom, geografski su nazivi transliterirani; pojedina slova transkribirana su na ovaj način: щ = ruski šč, bugarski št, ы = y, ю = ju, я = ja, й = j itd. Umekšanje u ruskom jeziku označeno je apostrofom, npr. Kaзaњ Kazan', itd. Poljski, češki i slovački nazivi pisani su onako kako ih pišu ti narodi, npr. Łódź, Plzeň, Nove Zámky itd. Arapski, kineski, japanski i dr. geografski nazivi upisani su latiničkom grafijom koja se nalazi na poštanskim žigovima (npr. Tunis, Shanghai, Tokyo, Tehran itd.). U novooslobođenim afričkim zemljama zadržani su još stari nazivi jer se njima te zemlje služe u međunarodnoj korespondenciji i trgovini; samo neki nazivi upisani su i u transliteriranom obliku, npr. Port Said (Bur Sa'id), Aleksandrija (Al Iskandariya), Suez (El Suweis) itd. Sva ostala imena prenesena su onako kako se pišu u dotičnim zemljama, npr. Færøerne, København, Bruxelles, München, Eskişehir, Ancona itd. Nazivi gradova koji su bili promijenjeni u novembru i decembru 1961 nisu se mogli na kartama ispraviti jer je najveći dio karata već bio odštampan. U tekstu i u alfabetskom indeksu novi nazivi dani su u zagradama, npr. Sztalinváros (Dunaujváros), Staljingrad (Volgograd), Stalinabad (Dušanbe), Stalinsk (Novokuzneck) itd.
Ekonomsko-statistički podaci u tekstu i tablicama sastavljeni su prema najnovijim izvorima. Podaci za FNRJ odnose se na godinu 1960, a sastavljeni su prema Statističkom godišnjaku FNRJ za 1961 god. i biltenima Saveznog Zavoda za Statistiku. Podaci o trgovačkoj mornarici sastavljeni su prema listi Lloyd's Register of Shipping za 1960, a ostali podaci prema najnovijim monografijama, biltenima, statističkim godišnjacima raznih država, najčešće prema Godišnjaku Ujedinjenih Naroda za 1960 i godišnjacima The StatesmarCs Yearbook, London 1962 i Calendario Atlante de Agostini, Novara 1961.
Geografske karte su originalne konstrukcije, izrađene u Leksikografskom zavodu prema najnovijim kartama pojedinih država i prema sekcijama Geografskog Instituta Jugoslavenske Narodne Armije. Karte su izrađene u tehnici obojene hipsometrijske skale sa sjenčanjem. Nastojalo se da one ne budu prenatrpane i nečitke, pa stoga su upisana samo veća naselja, a od manjih najvažnija. Područja od naročitog interesa ili važnosti prikazana su na posebnim planovima krupnijeg mjerila, umetnutim uz rubove glavnih karata. Sve karte i planove konstruirali su, nacrtali i reproducirali naši stručnjaci, a odštampane su bojama i na papiru domaće proizvodnje.

 

Predgovor I. izdanja Atlasa svijeta
Leksikografski Zavod FNRJ

 

Godina izdanja: 1961.

 

Sljedeća izdanja:

Atlas svijeta II. izdanje (1963.)

Atlas svijeta III. izdanje (1966.)

Atlas svijeta IV. izdanje (1969.)

Atlas svijeta V. izdanje (1974.)

Atlas svijeta VI. izdanje (1988.)

Atlas svijeta VII. izdanje (2006.)

Pin It