Naslovna MraclinTuropoljski leksikon nastavlja niz »Enciklopedije i leksikoni hrvatskih gradova i regija« kojim Leksikografski zavod nastoji potaknuti zanimanje za lokalnu povijest i zavičajnost. Nizinsko područje između Zagreba i Siska kraj je bogate baštine iz kojega su potekle mnoge istaknute osobe i nacionalni velikani. Ideja o sintezi turopoljskoga kraja koja će obuhvatiti raznolike teme, od povijesti i jezika do gospodarstva i kulture, potekla je iz Mraclina, naselja u središnjem dijelu turopoljske nizine. Stoga je Leksikografski zavod nakon prvoga službenog predstavljanja Leksikona na Jurjevo u Velikoj Gorici ovo vrijedno izdanje predstavio Mraclinkama i Mraclincima, i to upravo na blagdan sv. Vida, mjesnoga sveca zaštitnika kojemu je posvećena i kapela u središtu mjesta, a u sklopu manifestacije Dani sv. Vida koja se održava od 14. do 20. lipnja. Svečana promocija Turopoljskoga leksikona održana je u mraclinskome perivoju 15. lipnja u 20.30, u organizaciji KUD-a Dučec.

Mraclin je tom prigodom pozvao u goste suradnike i djelatnike Leksikografskoga zavoda, želeći tako uistinu svečano proslaviti izlazak iz tiska enciklopedijske sinteze o svojem kraju, običajima i znamenitim osobama, o bogatoj baštini i poznatim Turopoljcima, o svemu onome što čini jedan kraj i njegove ljude. Zavod je, počašćen srdačnošću Turopoljaca koji su s veseljem dočekali izdanje o svome zavičaju, sa zadovoljstvom prihvatio poziv te za suradnike izdanja i djelatnike Leksikografskoga zavoda organizirao malo studijsko putovanje i obilazak najzanimljivijih lokacija koje su detaljno opisane u Leksikonu.

Putovanje je započelo posjetom kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki, jednoj od »turopoljskih ljepotica«, jedinstvenih primjera drvenoga tradicijskog i sakralnoga graditeljstva po kojem se Turopolje ističe među ostalim hrvatskim regijama. Najstarija i najpoznatija drvena turopoljska kapela posvećena je sv. Barbari, djevici i mučenici. Pretpostavlja se da je izgrađena u prvoj polovici XVII. st., a konačni vanjski izgled dobila je početkom XX. st., kada joj je prigrađen pristašek, trijem koji natkriva južni ulaz. U cijelosti je izgrađena od dasaka turopoljskoga hrasta. Posebna su vrijednost kapele bočni oltari i oslikane stijene, a plohe između sakralnih prizora i tabulat na stropu oslikani su cvjetnim motivima, čestim dekorativnim oslikom turopoljskih i pokupskih drvenih kapela. Sv. Barbara u Velikoj Mlaki uistinu je prava turopoljska ljepotica koja nas i unutarnjim i vanjskim izgledom vraća u prošlost i podsjeća na već pomalo zaboravljene načine tradicijske sakralne gradnje naših krajeva.

Putovanje je nastavljeno posjetom starom gradu Lukavcu, kaštelu i baroknomu dvorcu u istočnome dijelu istoimenoga naselja koje je nekoliko kilometara udaljeno od Velike Gorice. Lukavečki kaštel i njegov kaštelan prvi se put spominju u drugoj polovici XV. st. Izvorna drvena utvrda – obrambeno-stambeni kompleks koji se sastojao od drvenoga kaštela na središnjem otoku opasanom sustavom zemljanih nasipa i obrambenih jaraka ispunjenih vodom – spaljena je tijekom Bečkoga rata u XVII. st., a na njezinu je mjestu početkom XVIII. st. podignut današnji barokni dvorac, uređeni su opkopi i izgrađen zdenac. Dvorac je kvadratnoga tlocrta, na uglovima se nalaze četiri kule, a posred sjevernoga zida nalazi se ulazna kvadratna kula. Zanimljivo je spomenuti da su u tamnicama dvorca potkraj XVIII. st. bile zatvarane žene osumnjičene kao vještice. Do izgradnje tzv. Turopoljskoga grada u središtu Velike Gorice (danas Muzej Turopolja), Lukavec je bio sjedište Plemenite opčine Turopolje. Danas se u njemu povremeno održavaju različite manifestacije. Nažalost, kaštel je stradao u nedavnim potresima te je zatvoren za javnost.

Još jedan biser turopoljske drvene gradnje nalazi se u Donjoj Lomnici, a sudionici putovanja bili su u prigodi vidjeti je na putu od Lukavca do Mraclina. Jednokatna Kurija Modić-Bedeković podignuta je početkom XIX. st. Gradnja drvenih plemićkih rezidencija kao sjedišta manjih plemićkih turopoljskih posjeda započela je još u srednjem vijeku, a najviše ih je sagrađeno u XVIII. st. Kurija u Donjoj Lomnici bila je mjesto susreta turopoljskih plemenitaša, ali i izletište znamenitih pisaca i umjetnika – posjećivali su je primjerice Šenoa, Matoš i Baloković. Danas je zaštićeni spomenik kulture i povremeno je otvorena za posjete.

U Mraclinu je suradnike i djelatnike Leksikografskoga zavoda dočekao književnik i publicist Ratko Cvetnić, podrijetlom Mraclinac i idejni začetnik Turopoljskoga leksikona. Uvodnim govorom dobrodošlice pozdravio je leksikografe i ostale uvažene goste, među kojima su bili glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda dr. sc. Bruno Kragić, ravnatelj dr. sc. Filip Hameršak i suurednik izdanja mr. Mladen Klemenčić te dr. sc. Antun Vujić, bivši ministar kulture Republike Hrvatske i glavni ravnatelj Zavoda u doba kada je s Gradom Velikom Goricom potpisan ugovor o suradnji na izradbi Turopoljskoga leksikona.

Predstavljanje knjige započelo je u 20.30 u mraclinskome Parku Tomislava Hrkovca uvodnim govorom Matije Kosa, predsjednika KUD-a Dučec. Promociju je moderirao Ratko Cvetnić, naglasivši važnost leksikografije u očuvanju znanja i tradicije naših krajeva, a svečanost su upotpunili nastupi tamburaškog orkestra i zbora KUD-a Dučec koji su izveli Turopoljsku himnu, skladbu za zbor koju je skladao i za koju je stihove napisao Turopoljac Franjo Lučić. O opsegu i detaljima projekta Turopoljskoga leksikona govorili su suurednici Katja Matković Mikulčić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica, i Mladen Klemenčić, geograf i leksikograf u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža. Opisali su kako je više od 100 suradnika tijekom tri godine prikupljalo, popisivalo i obrađivalo podatke o mjestima, osobama i događajima turopoljskoga kraja te kako je od početne ideje nekoliko entuzijasta došlo do kapitalne enciklopedijske sinteze na gotovo 700 stranica, bogato opremljene i ilustrirane s približno 1100 različitih slikovnih priloga, fotografija, portreta, faksimila te 60 zemljovida.

Turopoljci su poznati kao dobri domaćini, pa su i ovom prigodom sve goste i sudionike nakon službenoga programa predstavljanja počastili lokalnim specijalitetima – ukusnim jelima i vinima turopoljskoga kraja koja se spominju i u Turopoljskome leksikonu. Tradicijska turopoljska kuhinja prožeta je mnogim utjecajima, praslavenskim, antičkim, osmanskim i srednjoeuropskim, a prema općoj podjeli pripada hrvatskoj kontinentalnoj kuhinji. Tradicionalno je prevladavala seoska i jednostavna kuhinja, temeljena na proizvodima domaćega poljodjelstva. Najpoznatija su turopoljska tradicijska jela trena kaša ili kopunci (posna juha), bazlamača ili zlevanka (slatki kolač od kukuruznoga brašna), prežgana i octena juha, gibanjica (savijača), žganci i štrukli (vučeno tijesto punjeno sirom).

Hvala svim Mraclinkama i Mraclincima, članovima KUD-a Dučec, književniku i idejnom začetniku Turopoljskoga leksikona Ratku Cvetniću te svim Turopoljcima dobre volje koji su srdačno primili predstavnike Leksikografskoga zavoda i svojim gostoprimstvom pokazali da enciklopedijska izdanja regionalnih obilježja imaju posebnu vrijednost. U leksikografskome smislu, ta su izdanja vrijedna jer su detaljnija u opisima od općih enciklopedija i leksikona. No njihova se vrijednost posebice ogleda u njegovanju osjećaja pripadnosti zavičaju i naglašavanju posebnosti određenoga kraja, što im daje snažnu emotivnu notu i temeljitije uvide od općih enciklopedijskih izdanja. Predstavljanje u Mraclinu to je i potvrdilo, dokazavši da enciklopedistika i leksikografija počivaju na prenošenju općega znanja, ali i na njegovanju posebnosti i čuvanju specifičnoga naslijeđa. Upravo to je uloga enciklopedistike i leksikografije za budućnost – pouzdanost informacija, pružanje temelja za snalaženje u svijetu globalnog informiranja i naglašavanje nacionalnih posebnosti unutar općega javnog znanja.

Iz medija:

Vidovi dani – utorak u znaku Turopoljskog leksikona

U Mraclinu održana promocija Turopoljskog leksikona

Detalj_sa_svecanog_predstavljanja.jpg Gosti_na_svecanosti.jpg Katja_Matkovic_Mikulcic_Mladen_Klemencic_i_Ratko_Cvetnic.jpg

Kurija_Modic-Bedekovic.jpg Stari_grad_Lukavec.jpg Svecano_predstavljanje.jpg

Tamburaski_orkestar_i_zbor_KUD-a_Ducec.jpg Turopoljski_banderij.jpg Turopoljski_leksikon.jpg

U_gostima_kod_Ratka_Cvetnica.jpg Uzvanici.jpg Zajednicka_fotografija_ispred_kapele_sv_Barbare.jpg

Autorice fotografija: Andrea Holenda i Jasmina Lukec