Nakon gušenja Hrvatskoga proljeća, kojem je bio istaknutim sudionikom, kao jedan od onih hrvatskih intelektualaca koji su našli zaklon pod "Krležinim kišobranom", Josip Šentija gotovo je dvadeset godina, od 1972. do početka 1990-ih dao znatan i značajan prinos daljnjem razvoju hrvatske enciklopedistike. Pokazao je Šentija široku kulturu te suverenu uredničku ruku već u svojem prvom angažmanu, kao član uredništva, a de facto i kućni recenzent prvoga izdanja zavodskoga općega leksikona.

U skladu s preporukama Nacionalnoga stožera civilne zaštite i Stožera civilne zaštite Grada Zagreba, zbog epidemioloških okolnosti odgađa se ovogodišnji Interliber, 43. međunarodni sajam knjiga koji se trebao održati od 10. do 15. studenoga.

Stoga se i Leksikografski zavod priključuje projektu Zajednice nakladnika i knjižara »Knjiga svima i svuda« te u svojoj knjižari u Frankopanskoj 24 organizira prigodnu prodaju enciklopedija, leksikona, atlasa i ostalih izdanja po sniženim cijenama i uz posebne sajamske pogodnosti.

Posjetite nas u Leksikografskoj knjižari od utorka 10. studenoga do petka 13. studenoga, od 9 do 21 sat te u subotu 14. studenoga od 9 do 19 sati i u nedjelju 15. studenoga od 9 do 13 sati.

Leksikografski zavod osnovan je 5. listopada 1950. kao znanstvena ustanova za enciklopedijsku i leksikografsku djelatnost. Utemeljitelj i idejni tvorac Zavoda bio je hrvatski književnik, leksikograf i erudit Miroslav Krleža koji je okupio suradnike iz svih znanstvenih područja i pokrenuo enciklopedijsko-leksikografsku djelatnost unutar modernoga hrvatskog društva. Osnivanje Zavoda Krleža je mogao ostvariti u Zagrebu, gdje je već postojala jaka leksikografska tradicija i neposredno radno iskustvo na Hrvatskoj enciklopediji (1941–45) koje je glavni urednik Mate Ujević postao Krležinim pomoćnikom.