Decretum – prva tiskana knjiga na hrvatskom kajkavskom

Prije 450 godina, 1574., pravnik i pisac Ivanuš Pergošić objavio je u Nedelišću, u tiskari Rudolfa Hoffhaltera koju je osnovao Juraj Zrinski, Decretum – prvu tiskanu knjigu na hrvatskom kajkavskom. Decretum koteroga je Verbeci Ištvan dijački popisal s latinskoga je slobodno i ponešto skraćeno prevedena zbirka običajnoga prava (Tripartitum opus iuris consuetudinarii inclyti Regni Hungariae, Beč 1517) ugarskoga pravnika Istvána Verbőczyja (Verbőc, danas Verbovec, Ukrajina, oko 1458 – Budim, 13. X. 1541) koja je bila temeljnim izvorom građanskoga prava u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj sve do Općega građanskoga zakonika (1853). Slijedeći latinski izvornik, ali i mađarski prijevod (Debrecin 1565) pravnika Balazsa Vörösa, Pergošić je Decretum posvetio »velikomu i zmožnomu gospodinu Jurju Zrinskomu«, a zbog trodijelne strukture (tri strane podijeljene na tituluše, poglavlja, paragrafe) ponekad ga se također naziva i Tripartitum ili Tripartit, u kojem prvi dio (134 tituluša) govori o plemstvu, stjecanju plemstva i o plemićkim pravima, drugi je dio (86 tituluša) posvećen zakonima u okviru hrvatsko-ugarske državne zajednice, statutima, običajima i pečatima, a treći (36 tituluša) posebnim pravima u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Erdelju. Obilje pak pravnoga nazivlja svjedoči o izgradnji kajkavske pravne terminologije već od prve tiskane knjige.