U srijedu 24. travnja Leksikografski zavod posjetili su učenici zagrebačke V. gimnazije predvođeni profesoricom hrvatskoga jezika Ivom Marijom Pitlović. Leksikografkinje Antonijela Bogutovac, članica uredništva Hrvatske enciklopedije, i Ozana Martinčić, pomoćnica glavnoga urednika Hrvatske tehničke enciklopedije, održale su radionicu na kojoj su predstavile ulogu enciklopedija i ostalih referentnih djela, posebice u današnje digitalno doba, s naglaskom na izdanja Leksikografskoga zavoda i na Portal znanja LZMK-a. Dio radionice bavio se postupkom izrade enciklopedijskih natuknica iz područja geofizike (seizmologija i Andrija Mohorovičić).

Autorica prvoga hrvatskog dječjeg romana, unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića, Ivana Brlić-Mažuranić, rođena je prije 150 godina u Ogulinu. Nazvana »hrvatskim Andersenom«, najveći je književni uspjeh postigla Pričama iz davnine, u kojima je združila hrvatsku i slavensku mitologiju i narodnu predaju s nadrealističkim slikovitim izrazom i arhaičnim jezikom. Digitalne sadržaje o njezinu životu i radu pronađite u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije Leksikografskoga zavoda te na portalu Znameniti.hr, posvećenom, među ostalim, i znamenitim ženama koje su obilježile hrvatsku kulturu, umjetnost i znanost.

U povodu 500. obljetnice smrti književnika Marka Marulića (Split, 18. VIII. 1450 – Split, 5. I. 1524), odlukom Vlade Republike Hrvatske, 2024. proglašena je Godinom Marka Marulića. Odgojen i obrazovan na tradiciji antičke, grčke i rimske književne baštine te na nasljeđu europskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja, Marulić, atribuiran »ocem hrvatske književnosti«, autor je, na hrvatskom, latinskom i ponešto talijanskom jeziku, bogata i plodna, žanrovski razvedena, tematski raznolika i stilski bogata, a po utjecajima na hrvatske pisce plodotvorna književnoga opusa. Najznamenitije mu je djelo Judita, prvi autorski ep u hrvatskoj književnosti ispjevan na hrvatskome jeziku, dovršen 22. IV. 1501., a tiskan 13. VIII. 1521. u Veneciji (za njegova života triput), oblikovan u šest pjevanja simetričnoga rasporeda građe i 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca s prenesenom rimom, u kojem je iznio priču o biblijskoj udovici Juditi, koja je, ubivši taštoga i pohlepnoga asirskoga vojskovođu Holoferna, spasila rodni grad od poganske pogibelji, pri čem se opsjednuta Betulija može shvatiti kao figura Marulićeva ugrožena Splita. Ep otvara Marulićeva posveta kumu dom Dujmu Balistriliću, traktat koji ima poetičku, stilsku i retoričku funkciju. Slijedeći vjerno biblijski predložak, Marulić objašnjava da se ugledao na »stare poete« (antičke epike koje nasljeduje u epskoj obradbi građe), ali i na »začinjavce« (hrvatske pjesnike s kojima ga povezuju jezik i versifikacija). Spajajući latinsku i hrvatsku kulturu, humanistička shvaćanja i domoljublje, Marulić se Juditom potvrdio kao autor koji sintetizira, spaja i ujedinjuje raznorodne književne tradicije i estetičke koncepcije. Više o Maruliću možete pročitati u mrežnoj inačici Hrvatskoga biografskoga leksikona: Marko Marulić.

Prije 450 godina, 1574., pravnik i pisac Ivanuš Pergošić objavio je u Nedelišću, u tiskari Rudolfa Hoffhaltera koju je osnovao Juraj Zrinski, Decretum – prvu tiskanu knjigu na hrvatskom kajkavskom. Decretum koteroga je Verbeci Ištvan dijački popisal s latinskoga je slobodno i ponešto skraćeno prevedena zbirka običajnoga prava (Tripartitum opus iuris consuetudinarii inclyti Regni Hungariae, Beč 1517) ugarskoga pravnika Istvána Verbőczyja (Verbőc, danas Verbovec, Ukrajina, oko 1458 – Budim, 13. X. 1541) koja je bila temeljnim izvorom građanskoga prava u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj sve do Općega građanskoga zakonika (1853). Slijedeći latinski izvornik, ali i mađarski prijevod (Debrecin 1565) pravnika Balazsa Vörösa, Pergošić je Decretum posvetio »velikomu i zmožnomu gospodinu Jurju Zrinskomu«, a zbog trodijelne strukture (tri strane podijeljene na tituluše, poglavlja, paragrafe) ponekad ga se također naziva i Tripartitum ili Tripartit, u kojem prvi dio (134 tituluša) govori o plemstvu, stjecanju plemstva i o plemićkim pravima, drugi je dio (86 tituluša) posvećen zakonima u okviru hrvatsko-ugarske državne zajednice, statutima, običajima i pečatima, a treći (36 tituluša) posebnim pravima u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Erdelju. Obilje pak pravnoga nazivlja svjedoči o izgradnji kajkavske pravne terminologije već od prve tiskane knjige.

Od sutra do 30. travnja u sklopu trinaeste Noći knjige i prodajne akcije Knjiga svima i svuda potražite naše enciklopedije, leksikone i rječnike po sniženim cijenama. Sutra od 10 do 15 sati u Leksikografskoj knjižari (Frankopanska 24) možete upoznati leksikografe od kojih ćete saznati kako nastaju enciklopedije i što sve možete pronaći u našim digitaliziranim izdanjima. Kupci će biti u prigodi zaigrati kvizove, provjeriti svoje znanje i osvojiti zanimljive nagrade. Knjige možete naručiti i putem naše mrežne knjižare uz besplatnu poštarinu na području Republike Hrvatske. Dobro nam došli! Više na: Noć knjige 2024. i prodajna akcija Knjiga svima i svuda.