Godina Marka Marulića i Judita

U povodu 500. obljetnice smrti književnika Marka Marulića (Split, 18. VIII. 1450 – Split, 5. I. 1524), odlukom Vlade Republike Hrvatske, 2024. proglašena je Godinom Marka Marulića. Odgojen i obrazovan na tradiciji antičke, grčke i rimske književne baštine te na nasljeđu europskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja, Marulić, atribuiran »ocem hrvatske književnosti«, autor je, na hrvatskom, latinskom i ponešto talijanskom jeziku, bogata i plodna, žanrovski razvedena, tematski raznolika i stilski bogata, a po utjecajima na hrvatske pisce plodotvorna književnoga opusa. Najznamenitije mu je djelo Judita, prvi autorski ep u hrvatskoj književnosti ispjevan na hrvatskome jeziku, dovršen 22. IV. 1501., a tiskan 13. VIII. 1521. u Veneciji (za njegova života triput), oblikovan u šest pjevanja simetričnoga rasporeda građe i 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca s prenesenom rimom, u kojem je iznio priču o biblijskoj udovici Juditi, koja je, ubivši taštoga i pohlepnoga asirskoga vojskovođu Holoferna, spasila rodni grad od poganske pogibelji, pri čem se opsjednuta Betulija može shvatiti kao figura Marulićeva ugrožena Splita. Ep otvara Marulićeva posveta kumu dom Dujmu Balistriliću, traktat koji ima poetičku, stilsku i retoričku funkciju. Slijedeći vjerno biblijski predložak, Marulić objašnjava da se ugledao na »stare poete« (antičke epike koje nasljeduje u epskoj obradbi građe), ali i na »začinjavce« (hrvatske pjesnike s kojima ga povezuju jezik i versifikacija). Spajajući latinsku i hrvatsku kulturu, humanistička shvaćanja i domoljublje, Marulić se Juditom potvrdio kao autor koji sintetizira, spaja i ujedinjuje raznorodne književne tradicije i estetičke koncepcije. Više o Maruliću možete pročitati u mrežnoj inačici Hrvatskoga biografskoga leksikona: Marko Marulić.