Leksikografski zavod već desetak godina sustavno digitalizira svoju vrijednu i jedinstvenu enciklopedijsku građu, želeći javnosti omogućiti jednostavniji i pregledniji pristup enciklopedijama i leksikonima. Nedavno je tako predstavljena i „Zbirka enciklopedijske baštine“ koju čini devet digitaliziranih izdanja tiskanih od 1957. do 1996. godine: Enciklopedija fizičke kulture, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Medicinska enciklopedija, Otorinolaringologija, Poljoprivredna enciklopedija, Sportski leksikon i dva izdanja Šumarske enciklopedije. Zbirka će se stalno dopunjavati i proširivati novim digitaliziranim enciklopedijskim naslovima. Posjetite nas na: Zbirka enciklopedijske baštine.

Portal znanja Leksikografskoga zavoda, nedavno redizajniran i funkcionalno poboljšan, obuhvaća sadržaj deset završenih izdanja Zavoda: Filmske enciklopedije, Filmskoga leksikona, Hrvatskog obiteljskog leksikona, Hrvatskog općeg leksikona, Istarske enciklopedije, Krležijane, Medicinskoga leksikona, Nogometnoga leksikona, Pomorskoga leksikona i Tehničkoga leksikona – te tri aktualna izdanja – Hrvatske enciklopedije, Hrvatskoga biografskog leksikona i Hrvatske tehničke enciklopedije. Sva izdanja dostupna su za pretraživanje i kao zasebne cjeline, čitajte nas na: Portal znanja LZMK.

U povodu desete obljetnice mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i njezina nedavna redizajna, Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio je publikaciju „Hrvatska enciklopedija: izabrani članci“, kao izbor reprezentativnih novih, nanovo napisanih ili temeljito prerađenih i dopunjenih članaka Hrvatske enciklopedije, univerzalne (opće) enciklopedije Leksikografskoga zavoda. Hrvatsku enciklopediju čitajte na https://enciklopedija.hr/, a knjižicu „Hrvatska enciklopedija: izabrani članci“ prelistajte na https://www.lzmk.hr/he-izabrani-clanci/. Više na: https://www.lzmk.hr/vijesti/publikacija-hrvatska-enciklopedija-izabrani-clanci.

U ponudi su Leksikografske knjižare i izdanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskoga državnog arhiva, Fakulteta hrvatskih studija, Instituta za etnologiju i folkloristiku, Instituta za filozofiju, Hrvatskoga centra ITI i Metropolisa, a od sljedećega tjedna u Frankopanskoj 24 u Zagrebu i u mrežnoj knjižari Zavoda možete pronaći i izdanja Instituta za društvena istraživanja. Od noviteta ističemo „Zakulisje: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 2005. – 2013.“ Ane Lederer, „Vilenica i vilenjak: sudbina jednog pretkršćanskog kulta u doba progona vještica“ Zorana Čiče i „Kad ptica prestane voljeti: izbor iz posljednjih rukopisnih memoara Vesne Parun“. Naslove možete pregledati i naručiti (uz besplatnu poštarinu unutar Hrvatske) na: Izdanja drugih nakladnika u Leksikografskoj knjižari.

Na današnji dan prije pet stotina godina preminuo je Marko Marulić, već u 19. stoljeću nazvan ocem hrvatske književnosti. Podrijetlom iz splitske plemićke obitelji Pecinić (Pecenić, Pečenić, Picinić), koja se u 15. stoljeću počela nazivati Marulus ili de Marulis (majka Dobrica pripadala je plemićkoj obitelji Alberti). Imenu je često dometao Spalatensis (Splichianin), katkad Delmata. Prema malobrojnim pouzdanim podatcima o njegovu životu, u Splitu je polazio humanističku školu, gdje su mu učitelji bili Tideo Acciarini, Nikola iz Ferma i Girolamo Genesio; nisu potvrđene pretpostavke da je u Padovi studirao pravo. U Splitu je bio egzaminator (1474, 1478–80) i sudac (1479, 1480–81, 1487), a zabilježen je i kao prokurator plemića, zastupnik članova obitelji te izvršitelj oporuka. Putovao u Mletke kao izaslanik splitskih plemića (1480) te radi trgovine (1481–82). Vjerojatno se oko 1490. povukao iz javnoga života te se potpuno posvetio književnomu radu... Nastavak životopisa iz pera Bratislava Lučina (2015) možete pročitati u internetskoj inačici Hrvatskoga biografskoga leksikona, koja je u 2024. također ušla s osuvremenjenim sučeljem: Marko Marulić