Leksikografski zavod Miroslav Krleža središnja je hrvatska leksikografska ustanova. Utemeljen je 5. listopada 1950. godine na poticaj književnika i erudita Miroslava Krleže. Od tada do danas izdanja Leksikografskoga zavoda važan su doprinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnoga standarda. Enciklopedije, atlasi, rječnici, leksikoni i bibliografije Leksikografskoga zavoda tradicionalno su pouzdani i na prepoznatljiv način tumače činjenice iz hrvatskoga nasljeđa i društvene zbilje. Osnovna je djelatnost Zavoda prikupljanje, obrada i provjera podataka, koji se uz dodatna temeljna istraživanja (radi razvijanja znanstveno-strukovne osnove) koriste kao baza podataka, za izradbu različitih edicija. Dodatne djelatnosti Zavoda odnose se na znanstveno usavršavanje u suradnji sa sveučilišnim ustanovama, razmjenu leksikografski verificiranih podataka sa srodnim inozemnim ustanovama te utvrđivanje općih leksikografsko-enciklopedijskih standarda. Tijekom svoga sedamdesetpetogodišnjega djelovanja Leksikografski zavod je izdao više od 250 različitih enciklopedija, rječnika, leksikona i drugih izdanja.
Dana 30. lipnja 2026. u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža predstavljen je treći svezak Hrvatske tehničke enciklopedije, djela koje donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, dajući presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine. Projekt se odvija u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske. Enciklopedija dolazi usporedno u mrežnome (tehnika.lzmk.hr) i tiskanom izdanju, od kojih je potonje predviđeno u četiri sveska posvećena zaokruženim tematskim cjelinama. Prvi svezak objavljen je 2018., drugi 2022. Novoobjavljeni treći svezak obrađuje arhitekturu i urbanizam, geodeziju, građevinarstvo i dizajn.
Povodom nadolazećega Dana državnosti u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku postavljena je 19. svibnja izložba Croatian Scientists, Inventors and Inventions, koju je za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske izradio Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Na više od dvadeset plakata predstavljeni su hrvatski znanstvenici i izumitelji čija su dostignuća prepoznatljiva na svjetskoj razini, počevši, među ostalim, od Hermana Dalmatina, Benedikta Kotruljevića, Fausta Vrančića, preko Ruđera Josipa Boškovića, Ivana Blaža Lupisa, Ivana Vučetića i Nikole Tesle do Slavoljuba Penkale, Andrije Mohorovičića, Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga te najnovijih uspjeha na području visoke tehnologije (Rimac automobili, Dok-Ing, RONNA Medical, HSTec, Amphinicy Technologies, Applied Ceramics, Include).
Leksikografski zavod Miroslav Krleža suorganizator je ovogodišnjega 33. međunarodnoga slavističkoga kolokvija, kojemu je glavni organizator i domaćin Državno sveučilište Ivana Franka u Lavovu. Zbog znanih ratnih okolnosti više desetaka izlagača okupilo se tijekom 21. i 22. svibnja pretežno putem Zooma. Podijeljen u plenarna izlaganja te u jezikoslovnu, književnoznanstvenu, povijesnu i kulturnopovijesnu sekciju, kolokvij je uključio i okrugli stol u povodu 100. obljetnice rođenja Višnje Stahuljak, „jedne od najvećih dama hrvatske dječje književnosti“ (Stjepan Hranjec).
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 
