Dr. sc. Nataša Jermen, pomoćnica ravnatelja za znanost i međuinstitucijsku suradnju Leksikografskoga zavoda, sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji „RESSH 2026 − Research Evaluation in the Social Sciences and Humanities“, održanoj na Sveučilištu u Firenci od 22. do 24. travnja. U izlaganju „Advancing Research on the Knowledge Exchange of the SSH with Society“ (u suautorstvu s prof. dr. sc. Gunnarom Sivertsenom i dr. sc. Eleom Giménez Toledo) istaknuta je i važna uloga nacionalnih enciklopedija u razmjeni znanja između znanstvene zajednice i društva.

Više na: https://ressh2026.igsg.cnr.it/

U sklopu manifestacije Noć knjige, u četvrtak 23. travnja, u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu predstavljen je sedamnaesti svezak Leksikona podunavskih Hrvata − Bunjevaca i Šokaca (N−O). Riječ je o dugoročnom projektu Hrvatskoga akademskoga društva iz Subotice, koji je dosad obuhvatio 2169 stranica i 2351 natuknicu.

Uz moderiranje gospođe Vesne Kukavice, okupljene su pozdravili ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Milan Bošnjak te izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednica Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić.

Ističući važnost ovoga projekta za očuvanje identiteta i kulturne baštine o novome svesku Leksikona govorili su izv. prof. dr. sc. Mario Bara, dr. sc. Bošnjak te glavni urednik izdanja dr. sc. Slaven Bačić.

Među institucijama s kojima se na Leksikonu surađuje ili ga na razne načine podupiru spomenut je i Leksikografski zavod Miroslav Krleža, na što napominjemo da je razmjena podataka od samih početaka bila obostrana, pa su i mnoge informacije utvrđene zaslugom Hrvatskoga akademskoga društva svoje mjesto potom našle i u izdanjima Leksikografskoga zavoda. U tom pogledu, kolegama iz Subotice srdačno čestitamo na novom uspjehu, uvjereni da će se plodna suradnja nastaviti i nakon što se dođe do kraja abecede.

Elektroničke inačice pojedinih svezaka mogu se preuzeti na poveznici: Hrvatsko akademsko društvo (HAD) Subotica - Leksikon.

U utorak 21. travnja u Krapini je u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije novinarima predstavljeno mrežno izdanje Enciklopedije Hrvatskoga zagorja. Okupljenima su se obratili zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek, leksikografkinje i urednice mrežnoga izdanja Jasmina Lukec i Iva Klobučar Srbić, ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža dr. sc. Filip Hameršak te domaćin, zagorski župan Željko Kolar. Govorilo se o dugotrajnoj suradnji Zavoda i Županije, o nastanku i realizaciji projekta Enciklopedije Hrvatskoga zagorja, o funkcionalnostima i važnosti mrežnoga izdanja za Hrvatsko zagorje, uz naglasak da ovaj dvanaestogodišnji projekt, obilježen međusobnim povjerenjem i razumijevanjem, Zavod i Županija ostavljaju u nasljeđe budućim generacijama. Najnovije, mrežno izdanje Enciklopedije Hrvatskoga zagorja (2078 natuknica, 2073 ilustracije) dostupno je bez naplate i registracije na ehz.lzmk.hr.

Slavljenička 15. Noć knjige održat će se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige, a zaštitno je lice Noći knjige 2026. golub Miroslav Krileža. Manifestacija skreće pozornost na vrijednost knjige i čitanja te će ove godine proteći u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti i dijaloga, sažetih u ideji pobratimstva lica u sveMIRu velikog Tina Ujevića. Prodajna akcija „Knjiga svima i svuda“, tijekom koje su naša izdanja dostupna po sniženim cijenama, traje od 23. do 30. travnja. Posjetite nas u Frankopanskoj 24 u Zagrebu ili naručite knjige u mrežnoj knjižari Leksikografskoga zavoda.
Cjenik za Noć knjige 2026. možete provjeriti na: Cjenik Knjiga svima i svuda 2026.

U četvrtak 12. veljače u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža predstavljen je Zbornik radova znanstveno-stručnoga skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti: Olga Maruševski (1922–2008). Predstavili su ga predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske Dino Milinović, ravnatelj LZMK-a Filip Hameršak, recenzentica Ljerka Dulibić, Milan Pelc i urednica Irena Kraševac. Olga Maruševski jedna je od najistaknutijih hrvatskih povjesničarki umjetnosti, koja je radni vijek provela u LZMK-u. Leksikografska djelatnost – osobito rad na bibliografiji južnoslavenske periodike te znatan broj članaka napisanih odnosno uređenih za likovne enciklopedije i Hrvatski biografski leksikon (o čemu je rad u zborniku napisala leksikografkinja Ozana Martinčić) – u bitnome je odredila njezin znanstvenoistraživački rad. U okviru svojega pionirskog istraživanja razdoblja 19. stoljeća, kontekstualizirala je i objektivnije ocijenila zasluge Ise Kršnjavoga te razvoj i ulogu Društva umjetnosti, a jedna joj je od središnjih tema bio urbanistički i graditeljski razvoj Zagreba. Istražujući kulturnu svakidašnjicu poput zagrebačkih kavana, likovne opreme knjiga i časopisa, oglasa i reklama proširila je doseg matičnoga područja.