Krležijana je enciklopedija o Miroslavu Krleži, središnjem opusu moderne Hrvatske, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda. Krležino djelo svojom raznovrsnošću i opsegom omogućuje enciklopedijsku obradu, utjecajem na tijek naše književne tradicije i umjetničkom snagom zaslužuje je, a kompleksnošću, bogatstvom referencija, osobitošću stila te kontroverzijama koje su ga pratile gotovo je i zahtijeva.

Filmska enciklopedija složenu temu o novoj velikoj umjetnosti prikazuje obuhvatno i pristupačno te daje mnoštvo obavijesti o filmskom stvaralaštvu i bitnim aspektima kinematografije.

Likovna enciklopedija Jugoslavije je personarij umjetnika, slikara, kipara, grafičara, dizajnera, arhitekata, kritičara, publicista, skupljača umjetnina, odnosno svih onih koji su se na jugoslavenskom prostoru, sustavno ili samo povremeno, bavili likovnim umjetnostima ili su pisali o njima.

Šume su važan činitelj u materijalnoj i psihofizičkoj sferi čovječanstva suvremene civilizacije. Uz more, one su još značajniji čuvar prirodnih uvjeta života, važan privredni objekt i izvor sirovina za drvnu industriju i mnoge druge industrijske grane.

... Drugo izdanje Enciklopedije Jugoslavije objavljuje se u šest sadržajno identičnih i ravnopravnih izdanja: latiničko i ćiriličko na hrvatskome ili srpskome, odnosno hrvatskome književnom jeziku (za priloge iz SR Hrvatske), na srpskohrvatskome (za priloge iz SR Srbije), na srpskohrvatskome odnosno hrvatskosrpskom ijekavskog izgovora (za priloge iz SR Bosne i Hercegovine) i na srpskohrvatskome ijekavskog izgovora (za priloge iz SR Crne Gore); zatim na makedonskom, slovenskom, albanskom i madžarskom jeziku u po deset svezaka, dok će jedanaesti (dopunski) svezak prikazati bitne promjene nastale u međuvremenu ... (iz Predgovora).