Na skupu se analiziraju pitanja poput: - na koji način pripadnici redovničkih zajednica pristupaju pisanju biografskih i/ili hagiografskih tekstova te kako se stvaraju hagiografske predaje ; - koja je uloga biografsko-hagiografskih tekstova u stvaranju identiteta zajednice, odnosno koja je funkcija teksta u oblikovanju idealâ ; - kako se u redovničkim zajednicama doživljava i definira karizma te koji su se pojedinci istaknuli u održavanju ili obnovi idealâ ; - kako društveno- kulturni konteksti utječu na doživljaj i spomen istaknutih (a manje poznatih) pojedinaca te može li se o njima govoriti kao o karizmatskim osobnostima. Razmatranjem tih pitanja, uokvirenima u širok analitički kontekst, želi se potaknuti rasprava o kulturi spomena europskoga i hrvatskoga društva u dugom trajanju, odnosno bolje razumjeti kako se kroz medij pisane riječi unutar redovničkoga stvaralaštva postupno oblikuju neka od temeljnih načela kršćanske kulture.