U radu se na temelju analize i vrednovanja izvornih arhivskih materijala i objavljenih radova nastojao približiti život Emila Laszowskog, uglednog arhivista, povjesničara i javnog djelatnika ne samo na području njegovih stručnih, znanstvenih i društvenih dostignuća, nego i privatnih iskustava koja se u okružju prošlih zbivanja vrlo rijetko mogu kritički sagledati. Budući da je djelovanje ovog hrvatskog intelektualca često bilo predmetom pisanja raznih autora, u tekstu se najveća pozornost nastojala posvetiti onim dijelovima njegova života i rada koji su najmanje poznati. Tako se korištenjem dostupnoga gradiva nastojalo više govoriti o porijeklu, djetinjstvu i školovanju Laszowskog, njegovom privatnom životu, te, napose, radu u Zemaljskom, odnosno Državnom arhivu u Zagrebu, o čemu je do sada u stručnim krugovima bilo malo govora. Javnosti najpoznatijem dijelu njegova života, radu u Družbi "Braća Hrvatskog Zmaja", upravo zbog naprijed spomenute činjenice pristupilo se sažetije, uglavnom korištenjem dosad objavljene literature o toj problematici. Glavnina najznačajnijih događaja iz privatnog, službenog i javnog života Laszowskog odvijala se krajem 19. i prvim desetljećima 20. st. Tada se, naime, od prosječnog provincijskog studenta prava prometnuo u zaslužnog djelatnika Zemaljskog arhiva, uglednog povjesničara i publicista te istaknutog javnog djelatnika. Kao uvaženi član intelektualne zajednice u to je vrijeme imao prilike surađivati s nekima od najpoznatijih osoba iz tadašnjeg društvenog života Zagreba i Hrvatske, a s nekima od njih bio je i u bliskim prijateljskim odnosima, što također daje značajne informacije o onodobnom životu i radu pojedinaca iz domaćih, posebice intelektualnih, društvenih krugova. Privatni je, pak, život Laszowskog u spomenutom razdoblju također dobio konačne obrise nakon burnih događaja koji su prethodili trećem braku i rođenju sinova. Slično je bilo i s oblikovanjem njegovih osobnih, moralnih, vjerskih i političkih stavova koji su u ovo vrijeme također bili gotovo u potpunosti formirani ili su se približavali svojim konačnim oblicima. Rad je pokušao odgovoriti i na neka pitanja vezana za onovremenu hrvatsku intelektualnu elitu općenito, nastojeći staviti Laszowskog u suodnos s drugim pripadnicima ove, inače vrlo raznorodne, društvene skupine. To je podrazumijevalo traženje podudarnosti i razlika u pojedinim sastavnicama života i rada onodobnih hrvatskih intelektualaca na temelju, često, vrlo oskudnih podataka u literaturi. Na taj se način dodatno nastojalo potkrijepiti sagledavanje Laszowskog kao intelektualca, ali i kao običnog, svakidašnjeg čovjeka svog vremena.