Objavljivanje Deklaracije naišlo je na otvorenu kritiku partijskih i državnih tijela (Sabora, Vlade), a uputu da objave političke komentare u kojima će osuditi stavove i način pripremanja i objavljivanja Deklaracije dobili su glavni mediji poput Radiotelevizije Zagreb i Vjesnika. Ubrzo je uslijedila i reakcija tajnih službi. SDS je 24. ožujka 1967., dakle tjedan dana nakon objave Deklaracije u tjedniku Telegram, donio odluku o pokretanju posebne operativne obrade pod nazivom „Klek”. Kao glavni cilj Obrade postavljeno je utvrditi je li Deklaracija sastavljena i objavljena uz sudjelovanje ili pod utjecajem političke emigracije, stranih diplomatskih predstavništava, pojedinih stranih obavještajnih službi ili protivnika režima u zemlji. U ovoj knjizi objavljeno je tridesetak dokumenata uglavnom iz 1967. godine, a svrha je njihova odabira i objave prezentirati nove (ili dosad manje poznate) podatke o ključnim ljudima iza Deklaracije, masovnoj mobilizaciji koju je komunistički režim upregnuo da bi ih uspješno pratio i odjeku koji je Deklaracija o jeziku kao dokument proizvela u redovima opozicijskih i kritičkih intelektualaca kao i studentske i srednjoškolske omladine. U tim je dokumentima također jasno konstatirano kako nisu pronađeni dokazi da su bilo hrvatska politička emigracija bilo strane obavještajne službe utjecale na nastanak i objavu Deklaracije o jeziku iako su je brojni politički emigranti svesrdno poduprli i pozdravili.