Knjiga obuhvaća tri studije temeljene na rezultatima dosadašnjih empirijskih istraživanja hrvatskog znanstvenog potencijala, prije svega istraživanja iz 1998. godine na uzorku od 840 ispitanika koji predstavlja polovicu tadašnje hrvatske populacije mladih znanstvenika i istraživača. Ovdje se analiza rezultata tog istraživanja objavljena u prethodnoj knjizi autorice i njezinih suradnika produbljuje i proširuje novim empirijskim studijama. Prva studija ispituje činioce znanstvene produktivnosti mladih istraživača, čime se htjelo steći dublji uvid u odnos društvene organizacije znanosti i znanstvene proizvodnje. Zanimalo nas je koja profesionalna i socijalna obilježja mladih, osobito ona što su pokazatelji njihovog položaja i uloge u socijalnom sustavu znanosti /social system of science/, najbolje objašnjavaju svekoliku karijernu i petogodišnju znanstvenu produktivnost. Druga je studija ciljala širem uvidu u genezu, razvoj i perspektive spolne diferencijacije u znanosti, a uključila je i posebno istraživanje spolnih razlika u socijalnom i profesionalnom profilu te u performansama hrvatskog znanstvenog podmlatka. Premda se spolna diferencijacija u povijesnoj perspektivi gledana sužava i smanjuje, osnovni je nalaz ovog rada sukladan rezultatima drugih studija i autora koji govore o univerzalnosti spolne nejednakosti (i) u znanosti (Etzkowitz i Kemelgor, 2001).Treća studija donosi rezultate istraživanje profesionalne etike mladih istraživača, dakle njihovih profesionalnih vrijednosti, kako spoznajnih tako i socijalnih, te njihovih percepcija etičnosti svakodnevne profesionalne prakse znanosti.