Predmetom kritičke i analitičke obrade u ovome djelu hrvatski je politički plakat kao dinamičan artefakt i politička gesta u kojoj se zrcale povijesne i društvene mijene, ritam konstruiranja (montaža i kanon) i dekonstruiranja (ikonoklazam i kaos) narativa i propagiranih vrijednosnih poruka. S obzirom na to da se politički plakati najfrekventnije pojavljuju u tranzicijskim i nestabilnim povijesnim trenucima, njihova analiza omogućuje detekciju prezentiranih ideja, stajališta i vrijednosti koje autori, odnosno naručitelji impliciraju u trenutku nastanka. Polazeći od pretpostavke da je plakat umjetnički barometar društvenih procesa, autorica identificira i odnose između establišmenta i umjetnika, ali i prakse financiranja, kontrole nastajanja plakata i dodirnih točaka, odnosno premrežavanja estetike i politike.

dr. sc. Đurđica Čilić Škeljo
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Autorica prikazuje povijesni kontekst razvoja političkoga plakata u Hrvatskoj te analizu građe promatrane s ikonografskog, strukturno-semiotičkog i antropološkog aspekta. Kronološkim slijedom upućuje na kontinuitet, ali i na lomove u razvoju političkoga plakata kao instrumenta političke komunikacije. Suvereno opisuje promjene mjesta plakata u javnom prostoru od sredine 19. do kraja 20. stoljeća, kad je prepoznat umjetnički aspekt i potencijal plakata koji je utjecao na njegov ulazak u muzejske zbirke i privatne kolekcije.

dr. sc. Magdalena Najbar-Agičić
Sveučilište Sjever, Koprivnica