Prva u nizu enciklopedija hrvatskih regija, Istarska enciklopedija daje cjelovit prikaz poluotoka od Preluka kraj Rijeke do Milja (Muggie) kraj Trsta, od prapovijesti do danas.

Kroz članke o općim i zemljopisnim pojmovima, ustanovama, osobama koje su ostavile traga u istarskoj kulturi, znanosti i drugim djelatnostima, sažeto i pregledno izlaže raspon znanja i spoznaja o Istri, prikazujući njezinu povijesnu i (multi)kulturnu osobitost, osebujan geopolitički smještaj, višeznačne utjecaje koji su oblikovali raznolike dimenzije njezine stvarnosti.

Hrvatska likovna enciklopedija priređena je prema Enciklopediji hrvatske umjetnosti Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u dva sveska (1995., 1996), u kojoj je sustavno i pregledno obrađena ukupna hrvatska likovna umjetnost.

Hrvatska enciklopedija, velika opća enciklopedija Leksikografskog zavoda, njegovo je temeljno izdanje i jedan od središnjih, trajnih programa nacionalne kulture. Započeta 1999, peti je takav pothvat na hrvatskome jeziku, nakon Hrvatske encikopedije M. Ujevića, Enciklopedije Leksikografskog zavoda i dvaju izdanja Opće enciklopedije, koje nasljeduje u leksikografskoj pouzdanosti i temeljnom iskustvu, osvježen i proširen nesputano obrađenim sadržajima hrvatske nacionalne baštine i suvremenosti.

Enciklopedija hrvatske umjetnosti nezaobilazna je stručna enciklopedija koja obrađuje tradicionalne discipline likovne umjetnosti – slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu i primijenjenu umjetnost. Donosi i građu iz širega područja kulturne povijesti te obuhvaća znanstvene discipline poput arheologije, etnologije, muzeologije ili zaštite spomenika.

Krležijana je enciklopedija o Miroslavu Krleži, središnjem opusu moderne Hrvatske, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda. Krležino djelo svojom raznovrsnošću i opsegom omogućuje enciklopedijsku obradu, utjecajem na tijek naše književne tradicije i umjetničkom snagom zaslužuje je, a kompleksnošću, bogatstvom referencija, osobitošću stila te kontroverzijama koje su ga pratile gotovo je i zahtijeva.