Dora Pejačević

DoraNa današnji je dan prije 100 godina u Münchenu umrla glasovita hrvatska skladateljica DORA PEJAČEVIĆ. Nakon prvih poticaja u obiteljskom dvorcu u Našicama, glazbu je nastavila učiti privatno u Zagrebu te potom u Dresdenu i Münchenu. Njezino stvaralaštvo, nastalo između 1897. i 1922, broji 58 opusa (54 sačuvana), svojom je zrelom fazom – uz djela skladatelja Blagoja Berse i Josipa Hatzea – konstituiralo hrvatsku glazbenu modernu. Skladala je vokalna djela (solo-popijevke za glas i klavir te pjesme za glas i orkestar), klavirske skladbe (popularan ciklus Blumenleben / Život cvijeća, op. 19), komornu glazbu i orkestralna djela. Od orkestralnih djela izdvajaju se Koncert za klavir i orkestar u g-molu, op. 33 (1913), prvi klavirski koncert u hrvatskoj glazbi, i Simfonija u fis-molu, op. 41 (1917), uz simfoniju Franje Lučića, prva moderna hrvatska simfonija, koja u posljednje vrijeme privlači pažnju istaknutih dirigenata i orkestara (Orkestar Gewandhaus pod ravnanjem Andrisa Nelsonsa, Leipzig 2022) te pridonosi recentnom pojačanom interesu za njezinu glazbu. O njoj je nedavno snimljen i dokumentarni film (Dora – Flucht in die Musik / Dora – bijeg u glazbu, redatelji K. Steckeweh i T. van Beveren, 2022). Više o Dori Pejačević pročitajte u mrežnom izdanju Hrvatskoga biografskog leksikona, u članku akademkinje Koraljke Kos.

https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11908

Pin It

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.

Doznaj više